Špilja Pijavica kod Senja, skriveni speleološki fenomen

SENJ – Svjetski je poznata Modra špilja na otoku Biševu, također i ona na otoku Capriju u Italiji, no malo tko zna da špilja s efektom modrila postoji i nedaleko Senja, javlja HRT.

Hrvoje Bezjak, Lucijan Španić, Filip Samaržija – Zele i njihovi prijatelji Jadranka i Nino gotovo su zaljubljeni u modru morsku špilju Pijavicu. S dječjim entuzijazmom žele ju pokazati Hrvatskoj, Europi i svijetu. Riječ je o zaista skrivenom speleološkom fenomenu, 50-ak metara od Jadranske magistrale kojom putuju tisuće i tisuće turista u potrazi za prirodnim atrakcijama i neznajući da prolaze pored jedne baš takve.

Lucijan Španić kazao je da se radi o fenomenu i da su u Europi tri takve špilje – Capri, Biševo i ona nedaleko od Senja. Svaki dan prolazi pored Pijavice i žao mu je što je već godinama zatrpana. Sve je počelo još dok su odrastali. Lucijan Španić prisjeća se da su on, brat i susjedi često bili na moru, ronili, veslali, hodali po stijenama – pa niti danas ne mogu dalje od mora. Danas su to mladi ljudi koji žele više, bolji život, a svojoj djeci djetinjstvo u čistoj, nedirnutoj prirodi u kakvoj su i sami odrastali. Stoga su se pokrenuli.

Filip Samaržija – Zele kaže da su se okupili kako bi očistili špilju od materijal kojega je u špilju donijelo more i oborinske vode. Zanimala ih je i prošlost špilje koja ima ulaz i s morske i s kopnene strane. Otkrivena je 1914. godine. Prvi ju je istraživao geolog Stjepan Vuksan, rekao je Samaržija – Zele. Na nju se potom zaboravilo, dok speleolog Vlado Božić nije krenuo u istraživanje. Špilja je 1985. godine bila u stanju kao i prije, ali je 1994. zasuta građevinskim materijalom. Bila je potpuno zatvorena, ali je snaga mora i podzemnih voda učinila svoje.

Hrvoje Bezjak često obilazi špilju i prati promjene. I dok špilju u Biševu godišnje posjeti i više od 50 000 turista, špilju Pijavicu obilazi tek petoro. Bezjak napominje da je prije 30 godina bilo 3,4 metra od površine mora do dna i to sada žele vratiti.

– Mi smo kao djeca dolazili ovdje i plivali, skakali, zaronili, ušli unutra, kazao je i dodaje kako sada nasuti materijal izvlače i sami, ali velike stijene ne mogu.

Za čišćenje prolaza i vraćanje špilje u prvobitno stanje, treba više od dobre volje. Bezjak smatra da se u vezi s tim trebaju pobrinuti i država, grad, udruge i volonteri kako bi se špilja vratila u prvobitni položaj. Bezjak i prijatelji svjesni su da će teško bez europskih fondova realizirati svoj san. Sa svima žele podijeliti ljepotu jutarnjih sati kada sunčeve zrake prodiru kroz otvor špilje, reflektiraju se o dno i osvjetljavaju je modrom bojom.

Željka Lopac Purković/MORE/HRT

PROČITAJTE JOŠ:

Modra špilja: Za uređenje 27 milijuna europskih kuna