STUDIJA DOKAZALA Zbog klimatskih promjena ugrožen uzgoj morskih plodova – Pogledajte koga će najviše pogoditi

Uzgoj morskih plodova, poput lososa i dagnji, pasti će na globalnoj razini za 16% do 2090. godine ukoliko se hitno ne poduzmu mjere za ublažavanje klimatskih promjena, pokazala je nova studija Sveučilišta Britanske Kolumbije. Procjenjuje se da će najdeblji kraj u ovoj priči izvući zemlje poput Kine, Norveške i Nizozemske.

Marikultura često se smatra svojevrsnim lijekom za problem iscrpljenih ribljih fondova u oceanima i morima, a prema statistici potražnja za morskim plodovima svake godine rapidno raste. Klimatske promjene već su počele negativno utjecati na ovu vrstu gospodarstva, upozorava glavni autor studije i istraživač na Institutu za ocean i ribarstvo doktor Muhammed Oyinlola.

– Ako nastavimo ovim tempom koristiti fosilna goriva, uzgoj riba i školjaka povećat će se do 2050. godine tek za 8%, ali će zato do 2090. pasti za više od 16%. Kada bi se odmah krenulo s ublažavanjem klimatskih promjena, odnosno kada bi se odustalo od fosilnih goriva, stopa rasta marikulture do sredine ovog stoljeća porasla bi za 17%, a do kraja stoljeća za čak 33% u odnosu na 2000. godinu – naglašava Oyinlola.

Model po kojem je rađena studija uzima u obzir više faktora – od promjene temperature mora, prikladnih područja za širenje marikulture u budućnosti do potražnje za ribom i ribljim proizvodima. Studija je obuhvatila 70% svjetske marikulture do 2015. godine, s naglaskom na zone gdje se odvija najveća svjetska proizvodnja morskih plodova.

Naravno, klimatske promjene neće jednako utjecati na sve proizvođače. Scenarij u kojem se emisija štetnih plinova ne bi smanjila najteže bi pogodio Norvešku, Mijanmar, Bangladeš, Nizozemsku i Kinu, koje bi mogle doživjeti pad proizvodnje od 40 do čak 90%.

Ima i proizvođača kojima klimatske promjene neće toliko naštetiti.

– U regijama koje proizvode više školjkaša, negativan utjecaj klimatskih promjena biti će manji. Zemlje koje su bazirane na uzgoju ribe, poput lososa i tuna, negativan utjecaj biti će veći zbog smanjenja opskrbe ribljim brašnom i ribljim uljem – napominje autor studije dodajući da u najpogođeniju skupnu spadaju još i Finska, Čile te Island.

Rješenje u vegetarijanskoj ishrani ribe?

Studija je, osim apokaliptičnog scenarija, ponudila i učinkovito rješenje u vidu vegetarijanske ishrane riba iz uzgoja, koje bi se umjesto ribljim brašnom hranile sojom i drugim biljnim pripravcima. Kada bi samo četvrtina riba iz uzgoja prešla na vegetarijansku ishranu uz nisku emisiju štetnih plinova, globalna proizvodnja do 2050. povećala bi se za 25%.

Bez smanjenja emisije štetnih plinova, ali uz vegetarijansku prehranu proizvodnja bi do 2050. skočila za 15%.

– Marikultura prilagođena klimi uključivala bi uzgoj onih vrsta koje ne ovise o ribljem brašnu i ribljem ulju, poput školjaka i algi. Općenito uzgoj vrsta koje se mogu hraniti biljnom prehranom također pomaže u smanjenju izloženosti morske hrane klimatskim rizicima – naglašava dr. William Cheung, direktor Instituta za ocean i ribarstvo.

Znanstvenici uključeni u studiju slažu se u jednom – bez obzira na rezultate studije i rješenja koja je ona ponudila, ukoliko ljudska vrsta isti čas drastično ne smanji korištenje fosilnih goriva koji ispuštaju najveće emisije štetnih plinova, nema tog rješenja koje će osigurati marikulturu u budućnosti.

K.B.