SVJETIONIČARSKA SLUŽBA Ključna uloga u sigurnosti plovidbe, obalnoj straži i zaštiti vanjskih granica

Nedavno hvatanje talijanskih krivolovaca kod Palagruže stavilo je u fokus važnu ulogu svjetioničara u sustavu nadzora Jadrana. Iako je funkcija svjetionika posljednjih 200 godina ostala ista, svjetioničarski posao se posljednjih 20, značajno promijenio. Čuvara svjetla je zbog automatizacije sve manje, ali oni najistureniji otoci s lanternama unatoč svoj modernoj tehnologiji, ne mogu bez čovjeka.

U javnosti ćemo najčešće čuti samo onu mističnu ili romantičnu stranu svjetioničarskog života, no što se promijenilo u svjetioničarskoj službi i kako žive moderni čuvari svjetla? Odgovore smo dobili  od rukovoditelja Sektora sigurnosti plovidbe u Plovputu Split, Ivana Karina. Za one koji možda ne znaju, Plovput je državna kompanija od strateškog interesa, čiji je isključivi prioritet održavanje plovidbe na Jadranu sigurnom.

Kako danas funkcionira koordinacija sustava obalne straže u koju su uključeni svjetioničari?

– Prilikom akcije hvatanja talijanskih krivolovaca kod Palagruže, svjetioničari Plovputa, Tomislav Žuvela i Ivo Šain, odigrali su značajnu ulogu za uspješno okončanje navedene akcije. Naime, policijski službenici su kamerama, kroz sustav za nadzor morske granice, uočili sporne krivolovce u blizini Palagruže te započeli s akcijom njihovog hvatanja. S obzirom na tehničke (ne)mogućnosti, u jednom trenutku krivolovci su se našli van vidokruga nadzornih kamera te ih je motriti bilo moguće jedino sa najviše točke otoka – svjetionika. Koordinacijom svjetioničara Plovputa, pomorske policije i ostalih sudionika, akcija je uspješno okončana – priča Karin.

Danas je u Hrvatskoj 50 aktivnih svjetionika i 24 svjetioničara

Prije automatizacije, svaka zgrada svjetionika imala je barem dvije izmjenjive posade, što bi značilo najmanje 2, 3 ili 4 svjetioničara sa svojim obiteljima. Vremenom je njihov broj opadao.

Kakva je situacija danas i Koji su kriteriji koji određuju da čovjek i 2021. mora biti na nekom svjetioniku, dok na nekom drugom više nije potreban?

– Danas je na Jadranu aktivno 1205 objekata sigurnosti plovidbe, od čega je 50 svjetionika, a ostalih 1155 objekata raspodijeljeno je na obalna i lučka svjetla, signalne/svjetleće oznake i plutače, itd. Plovput u 2020. godini na radnom mjestu svjetioničara ima zaposlena 24 djelatnika – kaže Karin.

Kriteriji za određivanje potrebe za svjetioničarem na pojedinom svjetioniku prvenstveno su vezani za razinu sigurnosti plovidbe na moru. U današnje vrijeme, prateći svjetske trendove u pomorskoj signalizaciji, svi svjetionici su automatizirani te daljinski nadzirani. Tako su na svjetionike ugrađena suvremena LED svjetla (glavna i rezervna, s automatskim uključivanjem te mogućnošću automatskog međusobnog  prebacivanja rada u slučaju kvara), detektori magle s pripadajućim sirenama, elektroničke oznake AIS – AtoN, akumulatorske baterije i solarni paneli za punjenje istih te druga raznovrsna oprema. Sustavom daljinskog nadzora neprekidno (24/7/365) se prati ispravnost rada svakog od svjetionika – pojašnjava Karin i dodaje još jednu vrlo bitnu stvar:

– Također, uz razinu sigurnosti plovidbe na moru, važnim smatramo i doprinos u čuvanju morske granice Republike Hrvatske, na čijim najistaknutijim točkama se nalaze upravo svjetionici, a svjetioničari su ti koji u slučaju potrebe mogu dati svoj obol, kao što je bio slučaj sa hvatanjem krivolovaca kod Palagruže. Bez obzira što su i navedeni svjetionici automatizirani i daljinski nadzirani, stava smo kako je važno da su svi vanjski svjetionici trajno nastanjeni svjetioničarskom posadom.

Kako danas izgleda sustav nadzora Jadrana?

Nekad su svu pomorsku signalizaciju na terenu nadgledali svjetioničari. Danas to više nije tako. Možete li opisati na primjeru kvara nekog pomorskog svjetla? Tko uočava kvar, tko ide na teren, koliko je potrebno za obavljanje popravka?

– Kao što je već spomenuto, Plovput ima uspostavljen Sustav daljinskog nadzora svjetionika diljem Jadrana. Funkcija navedenog sustava je pravovremeno dojavljivanje alarmnih situacija sa svjetionika te kontinuirano prikupljanje podataka, njihova obrada i pohranjivanje.

Sustav se sastoji od:

• Centra za nadzor smještenog u Sektoru za održavanje u Splitu;
• Centra za dojavu alarmnih stanja sa 24-satnim dežurstvom;
• opreme na objektima pomorske signalizacije.

Neki od podataka koji se sustavom nadziru su:

• ispravnost rada glavnog i rezervnog svjetla;
• ispravnost rada drugih uređaja i opreme na objektu;
• neovlašten ulazak u objekt;
• naponi i struje punjenja i pražnjenja akumulatorskih baterija;
• napon javne električne mreže;
• temperatura u objektu itd.

Objekti sigurnosti plovidbe, s obzirom na njihov značaj za sigurnost plovidbe podijeljeni su u tri kategorije:

• Prvu kategoriju objekata sigurnosti plovidbe čija dostupnost mora biti najmanje 99,8%,
  a rok za aktiviranje je 24 sata od trenutka saznanja o neispravnosti;
• Drugu kategoriju objekata sigurnosti plovidbe čija dostupnost mora biti najmanje 99%,
  a rok za aktiviranje je 48 sati od trenutka saznanja o neispravnosti;
• Treću kategoriju objekata sigurnosti plovidbe čija dostupnost mora biti najmanje 97%,
  a rok za aktiviranje je 96 sati od trenutka saznanja o neispravnosti.

Sedam je plovnih područja i tri Obalne radijske postaje na Jadranu

Kako bi udovoljio poviše iznesenim međunarodnim standardima i IALA preporukama, Plovput je podijeljen na sedam Plovnih područja: Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Korčula i Dubrovnik. Svako plovno područje ekipirano je stručnim kadrovima te opremljeno brzom brodicom namijenjenom održavanju objekata pomorske signalizacije.

Primjer detekcije i otklanjanja kvara na svjetioniku Rt Vnetak – Plovno područje Rijeka:

U slučaju nastanka kvara i eventualnog pogašenja glavnog svjetla na nekom od svjetionika (primjer Rt Vnetak), bez odgode dolazi do automatskog uključivanja rezervnog svjetla te dojave alarmnog stanja u Centar za nadzor u Splitu. Dežurni djelatnici centra za nadzor o nastaloj situaciji obavještavaju rukovoditelja Plovnog područja Rijeka, koji organizira otklanjanje kvara, a u slučaju ozbiljnijih kvarova potreban je dolazak djelatnika Sektora za održavanje iz Splita.

Ukoliko nastale kvarove nije moguće otkloniti u zadanim rokovima (npr. udar groma i uništenje kompletne ugrađene opreme) bitno je spomenuti i ulogu Radijske službe Plovputa, koja posredstvom svoje tri Obalne radijske postaje ima mogućnost na kanalima sigurnosti plovidbe, VHF sustavom Plovputa, emitirati obavijesti vezane za kvarove na pomorskim sustavima, izvođenje radova na njima itd.

Primate li svjedioničare u radni odnos i koje kvalifikacije treba imati? Bilo je čak i zainteresiranih žena. Pa evo da pitam i to; može li danas žena biti svjetioničar?

– Plovput je proteklih godina odlaskom svojih djelatnika u starosnu mirovinu zaposlio određen broj novih, mladih svjetioničara, no trenutno nema potrebe za zapošljavanjem na radnom mjestu svjetioničara.

Razlika između svjetioničara i svjetioničarki sa stajališta Plovputa kao poslodavca ne postoji, a za obavljanje poslova svjetioničara potrebno je da osoba ima završenu srednju stručnu spremu, ispit za svjetioničara (interno osposobljavanje Plovputa) i uvjerenje za upravljanje brodicom, te je poželjno imati i ispit za GMDSS s ograničenom ovlasti – ispričao nam je rukovoditelj Sektora sigurnosti plovidbe u Plovputu Split, Ivan Karin.

Jurica Gašpar, prof.

PROČITAJTE JOŠ:

PRIČA SA SVJETIONIKA Riba je letjela po otoku

Lanterne Lastovskog otočja

FOTO: SUŠAC Izolirana ljepota na pučini srednjeg Jadrana

VIDEO Virtualni izlet na Palagružu

Napustili Zagreb i otišli na svjetionik na Susku: „Imali smo sve, ali nismo imali nas“