>
  2 min. čitanja

SVJETSKI JE DAN DIVLJIH VRSTA Pred izumiranjem više od milijun različitih biljaka i životinja

SVJETSKI JE DAN DIVLJIH VRSTA Pred izumiranjem više od milijun različitih biljaka i životinja
Foto: Aquarium Pula / Facebook

U prosincu 2013. Opća skupština UN-a proglasila je 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta. Danas bi trebali slaviti bioraznolikost, no ista je sve ugroženija na Zemlji, a podatak da je trenutačno pred izumiranjem više od milijun različitih vrsta povlači za sobom pitanje – dokud ide granica ljudske sebičnosti zbog koje i nestaju divlje vrste?

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana divljih vrsta je “Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava” i nosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava za čovjeka. Ujedno poziva javnost na preokret kako bi se očuvale najugroženije vrste, obnovila njihova staništa i ekosustavi te promoviralo njihovo održivo korištenje.

Foto: Vedran Dorušić

Procjenjuje se da je priroda u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, u najvećoj mjeri ugrožena ljudskim djelovanjem, i to preinakama prirodnih ekosustava, neodrživim korištenjem prirodnih resursa i onečišćenjem. Ključni uzroci lošeg stanja bioraznolikosti nisu neočekivani, uzimajući u obzir da su tijekom 20. stoljeća ljudske aktivnosti porasle do te mjere da su uzrokovale kontinuirano uništavanje i gubitak vrsta, staništa i ekosustava. Tu se prije svega misli na pesticidima opterećenu poljoprivredu, agresivno širenje infrastrukture na zaštićena područja, onečišćenje te širenje urbanih područja.

Tu su, nažalost, i klimatske promjene za koje su opet zaslužni ljudi, a koje ostavljaju katastrofalne posljedice na brojne ekosustave i prirodna staništa. Posebno su osjetljiva mora i oceani.

Foto: Plavi svijet

Među najpoznatijim jadranskim “žrtvama” su sredozemna medvjedica, plemenita periska, morska cvjetnica posidonija, ali i sredozemni galeb, morska kornjača, morski konjić i niz drugih prekrasnih morskih bića, koja su zaslužila puno više poštovanja od strane ljudske vrste.

Krajnje je vrijeme za preokret u ljudskim glavama, osobito onima koji su, primjerice, skloni bacati svoj otpad u prirodu misleći da će taj isti otpad misteriozno nestati u bespućima svemira. Priroda bez čovjeka može, ali čovjek bez prirode ne može.

K.B.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.