>
CRIKVENICA – Građani Crikvenice s nostalgijom se sjećaju nekadašnje Gradske plaže Crikvenica koja je, kažu, bilo ponos grada, a svojevremeno je dobila i niz nagrada za najbolju plažu na Jadranu. No danas je potpuno zapuštena jer ju već 5 godina nitko propisno ne održava. Tko je kriv za to?
Ako pitate većinu građana Crikvenice, krivi su svi – od gradskih vlasti do županije i resornog ministarstva. Našem portalu javio se profesor Željko Smolčić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji godinama iz prve ruke svjedoči prebacivanju loptice odgovornosti s jedne institucije na drugu. Za neuređenost i zapuštenost nekadašnjeg ponosa Crikvenice odgovornima smatra Grad Crikvenicu, Primorsko-gorasku županiju i Ministarstvo, mora, prometa i infrastrukture (MMPI).
– Prema mojoj procjeni, gledajući samo neusklađenost idejnog rješenja (nasipavanje-promjena obalne crte) s prostorno-planskom dokumentacijom (dohrana-nema promjene obalne crte), odgovornost je Grada Crikvenice 90% i PGŽ 10%. Odgovornost se može promatrati i vremenski, a tada je nedvojbeno MMPI krivo za skoro godinu i pol što plaža nema koncesije. Kod Grada Crikvenice radi se o moralnoj, političkoj i materijalnoj odgovornosti dok je problem PGŽ-a formalno puno gori jer sada nakon nepotpisivanja ugovora o koncesiji s Tetom Filumenom d.o.o. možemo očekivati da Teta Filumena d.o.o. tuži PGŽ za izgubljenu dobit jer su dobili odluku o davanju koncesije koja nije u skladu s prostornim planovima, a što je u suprotnosti s člankom 124. Zakona o prostornom uređenju – napominje profesor Smolčić.
Smolčić nam je kronološki obrazložio kako je uopće krenula priča s propadanjem crikveničkog gradskog kupališta. Kaže da je naručitelj idejnog rješenja Gradske plaže u Crikvenici bio Grad Crikvenica, a izrađivač idejnog rješenja Zelena infrastruktura d.o.o. iz Zagreba. Problem je, kaže, što je idejno rješenje (nasipavanje-promjena obalne crte) u suprotnosti s prostorno-planskom dokumentacijom (dohrana-nema promjene obalne crte).
Naime, da bi se uopće proveo natječaj za dodjelu koncesije nad plažom potrebno je pribaviti uvjerenje o usklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom, a koje je izdano od strane PGŽ-a. Nakon raspisivanja natječaja za dodjelu koncesije, a prije odabira najpovoljnije ponuditelja, PGŽ traži od Grada Crikvenice da se očituje o usklađenosti urbanističkog plana i idejnog rješenja Gradskog kupališta. Grad Crikvenica potvrđuje PGŽ-u da je idejno rješenje u skladu s prostornim planovima.
– Uvjeren sam da bi PGŽ poništila natječaj o koncesiji da je Grad Crikvenica „priznao“ da idejno rješenje nije u skladu s prostornim planovima, a to je bila zadnja mogućnost da se natječaj relativno bezbolno poništi – smatra Smolčić.
Nakon što je odlučeno da će koncesiju dobiti tvrtka Teta Filumena d.o.o., Eko Murvica d.o.o. i Jadran d.d. podnose žalbu Ministarstvu uz obrazloženje da ponuda tvrtke Teta Filumena d.o.o. nije u skladu s dokumentacijom za nadmetanje. Radilo se je o krivom izračunu prihoda i rashoda zato jer su netočno uzeli broj suncobrana i ležaljki.
Ministarstvo potom žurno u roku od 10 dana poništava odluku o davanju koncesije, no čini i proceduralni propust jer ne dostavlja žalbu i tvrtki Teta Filumena d.o.o. na odgovor.
Nakon toga, Teta Filumena d.o.o. pokreće upravni spor pred Upravnim sudom u Rijeci zbog poništenja odluke o davanju koncesije od strane Ministarstva, Upravni sud u Rijeci prihvaća tužbu Teta Filumena d.o.o. i vraća postupak u Ministarstvo na ponovno odlučivanje. U ponovljenom postupku Ministarstvo potvrđuje odluku o davanju koncesije tvrtki Teta Filumena d.o.o.
Cijela ova nepotrebna trakavica trajala je, kaže Smolčić, oko godinu i pol dana. U tom periodu plaža je lagano propadala.
Teta Filumena d.o.o. je prema odluci o davanju koncesije trebala potpisati koncesijski ugovor u roku od 180 dana, a uvjet za potpisivanje je izvršna lokacijska dozvola za čije je ishođenje potrebno izraditi idejni projekt. Ukoliko u roku od 180 dana ne bude potpisan koncesijski ugovor tvrtka gubi sva prava određena odlukom o davanju koncesije.
Odluka o davanju koncesije je postala izvršna 14. prosinca 2021. godine, što znači da je krajnji rok za potpisivanje koncesijskog ugovora bio 12. lipnja 2022. godine. No stvorio se problem jer idejno rješenje prema kojem se dodjeljuje ugovor o koncesiji nije usklađeno s prostornim planovima. Tvrtka Teta Filumena d.o.o. našla se u bezizlaznoj situaciji s dvije nepovoljne opcije:
a) napraviti idejni projekt za lokacijsku dozvolu prema idejnom rješenju (nasipavanje), što bi bilo u skladu s odlukom o davanju koncesije, ali ne bi bilo u skladu s prostornim planovima (dohrana)
b) napraviti idejni projekt za lokacijsku dozvolu bez nasipavanja (dohrana), što ne bi bilo u skladu s odlukom o davanju koncesije, ali bi bilo u skladu s prostornim planovima (dohrana).
Tvrtka se odlučuje za opciju b), nakon čega župan Zlatko Komadina javno poručuje da neće potpisati ugovor o koncesiji s Teta Filumena d.o.o. jer idejni projekt (dohrana) iz lokacijske dozvole nije u skladu s idejnim rješenjem (nasipavanje) iz odluke o davanju koncesije.
Formalno, Skupština PGŽ-a treba poništiti natječaj o koncesiji što bi otvorilo prostor Gradu Crikvenici da iz trećeg pokušaja napravi idejno rješenje koje će biti u skladu s prostornim planovima, što će biti osnova za raspisivanje trećeg natječaja za koncesiju. No to otvara pravni prostor tvrtki Teta Filumena d.o.o. da tuži PGŽ za izgubljenu dobit jer su dobili odluku o davanju koncesije koja nije u skladu s prostornim planovima.
– Prosječnog građanina Crikvenice ne zanima tko je kriv što nekadašnji brend crikveničke rivijere punih 5 godina nema koncesionara koji će ju propisno održavati. Prosječni građanin može se samo s nostalgijom sjećati kako je izgledala plaža u prošlosti. Ne radi se tu samo o 5 godina koje smo izgubili na koncesiju plaže, tu se radi o desetljećima sustavnog propadanja i devastacije plaže koja je više puta bila nagrađivana u raznima kategorijama za najbolju plažu u Hrvatskoj – zaključuje profesor Smolčić.
K.B.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev