TKO JE REKAO DA ZAGREB NEMA MORE: Na gradskom asfaltu niknuo mural posvećen zaštiti mora

Na gradskom asfaltu Zagreba, u kvartu u kojem su ulice nazvane po otocima, niknuo je veliki morski mural – rezultat suradnje između WWF Adrije, umjetnika Borisa Bareta, animatora Mate Žaje i Duje Stojaka.

Na Svjetski dan oceana, zagrebački kvart Sigečica u kojem su ulice nazvane po jadranskim otocima, dobio je ono što je nedostajalo – more!

Mural pod nazivom „Daj ribi šansu“ poseban je iz bar dva razloga. Prvi je taj što ga krasi dodatni sloj proširene stvarnosti (eng. augmented reality) koji se aktivira pomoću pametnog telefona ili tableta.

Sve što trebate je besplatno instalirati Artivive aplikaciju, prošetati do Rapske 26b, skenirati mural i na zaslonu vašeg uređaja oživjeti more. Ovo je prvi takav mural u Hrvatskoj, a još jedan stiže u Split.

Druga posebnost su boje kojima je oslikan, a koje eliminiraju glavne onečišćujuće tvari prisutne u zraku (uključujući dušikove okside štetne za ljudsko zdravlje) te sprječavaju rast bakterija, plijesni i spora.

Proizvođač navodi da površina od 100 metara kvadratnih ove boje djeluje kao i šuma iste površine. Sigurno ne postoji boja koja može zamijeniti usluge i blagodati stabala, ali u gradu koji ima vrlo malo zelenila po glavi stanovnika, ne može odmoći.

Mural nastaje u sklopu paneuropskog projekta Fish Forward u svrhu podizanja svijesti o društvenim i ekološkim utjecajima konzumacije proizvoda iz ribarstva. More hrani velik dio svjetskog stanovništva, a većina ribljih stokova je prelovljena.

Europska unija je među najvećim uvoznicima hrane iz mora, a polovicu uvozi iz zemalja u razvoju, gdje gotovo milijardu ljudi u ovisi o moru kao osnovnom izvoru hrane i prihoda.

Promjene se ne zbivaju samo u dalekim oceanima, one su prisutne i u Jadranu, što možete mjeriti i vlastitim iskustvom.

Ukoliko ste imali priliku zaroniti u more prije 30 godina i danas, znate da su to dva potpuno različita svijeta. To potvrđuje i skupina međunarodnih znanstvenika na otoku Molatu koji su proteklih dana pod vodstvom WWF Adrije u potrazi za sklatom sivcem (Squatina squatina), nekoć široko zastupljenom, danas kritično ugroženom i strogo zaštićenom vrstom morskog psa.

– Uslijed intenzivnog ribolova ovu smo vrstu doveli gotovo do istrebljenja. Nedavno je jedan mladi primjerak uhvaćen kao slučajni ulov i vraćen u more zahvaljujući savjesnom ribaru i pulskom akvariju. Važno je znati da su mnoge vrste pred sličnom sudbinom što će utjecati i na sigurnost opskrbe hranom. Zaštita i oporavak mogući su uvođenjem mjera kao što su zone bez ribolova – poručuje Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

Sklat sivac se nalazi i na zagrebačkom muralu, a kako mora ipak ne bi ostala živa samo kao proširena stvarnost, u desetljeću koje je pred nama odgovorno i održivo korištenje morskih resursa ključno je kako bismo mogli nastaviti koristiti usluge koje nam pružaju.

– Iz mora uzimamo puno više i puno brže nego prije 50 godina. Ne dajemo mu vremena ni prostora da se oporavi. Ljudi ovise o proizvodnji hrane koja pak ovisi o zdravim staništima. Zbog toga je iznimno važno do 2030. godine zaštititi bar 30 posto svjetskih mora i oceana. Danas je samo 7 posto mora pod nekim oblikom zaštite, što je nedovoljno – zaključuje Petra Počanić, voditeljica Fish Forward projekta u WWF Adriji.

M.B.