>
U Hrvatsku stiže topao zrak sa sjevera Afrike pa je Državni hidrometeorološki zavod izdao upozorenje na opasnost od toplinskog vala. Temperatura zraka na Hvaru već je u 13 sati dosegnula 33 stupnja, a u Šibeniku, Splitu i Kninu 32. Vrhunac toplinskog vala očekuje se u utorak i srijedu, kada bi temperature mogle biti i više od 35 Celzijevih stupnjeva.
– Već je danas najviša dnevna temperatura zraka u većini krajeva Hrvatske bila od 28 do 33 Celzijeva stupnja. Daljnji porast temperature zraka nastavit će se početkom ovoga tjedna, dakle temperatura između 30 i 35, i to je početak tog toplinskog vala u našoj zemlji, s umjerenom opasnosti od toplinskog vala, onom žutom bojom za opasnost od vrućine – rekao je prognostičar DHMZ-a Krunoslav Mikec za HTV.
– Ta će se vrućina nastaviti i u sljedećim danima, s time da je taj vrhunac toplinskog vala, mogu reći tako, u prosjeku za većinu krajeva Hrvatske utorak i srijeda, kada će nerijetko temperatura zraka biti oko 35 Celzijevih stupnjeva pa čak i malo viša. Najveća vjerojatnost za više vrijednosti od 35 Celzijevih stupnjeva ponegdje je možda već sutra, recimo na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, a onda utorak i srijeda ponajprije unutrašnjost Dalmacije, ali mjestimice i Slavonija, odnosno Baranja – dodao je Mikec.
Istaknuo je da je potrebno zaštititi kožu od sunca, a u najtoplijem dijelu dana, ako je moguće, izbjegavati velike napore.
Mikec je također rekao da je lipanj inače u unutrašnjosti Hrvatske mjesec koji donosi nestabilnosti. Tako je bilo i ove godine pa je uglavnom u sjeverozapadnim krajevima zemlje bilo velike štete od nevremena, dodao je.
– Nažalost, to bi se moglo događati i u sljedećim danima – istaknuo je Mikec.
– Već u utorak i srijedu u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima neće biti iznenađenje ako se dogodi kakav pljusak praćen grmljavinom – rekao je, dodajući da je vjerojatnost za grmljavinsko nevrijeme povećana u najzapadnijim krajevima Hrvatske, uz granicu sa Slovenijom.
Govoreći o temi klimatskih promjena, Mikec je među ostalim rekao da se klima mijenja i sama od sebe, ali da i čovjek utječe na to.
– I sami smo si, možemo reći, ipak donekle ili čak u većini slučajeva krivi za ovo što se događa – zaključio je.
Z.G.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev