Turisti jako žele na svjetionike, ali država bizarnom administracijom Plovput kažnjava zbog te ideje

Svjetionika sa zgradama pogodnim za boravak turista, danas na Jadranu ima točno 48. Najstariji je sagrađen još 1810. na Škardi kod Paga. Turisti danas traže vezane, posebne sadržaje, a pučinski otoci i svjetionici na njima nude upravo to.

- Postoji taj svijet, svjetioničarski turizam koji smo mi etablirali u Republici Hrvatskoj prvi na svijetu, međutim kad turisti dođu na tu lokaciju i spoznaju da tu osim tog aspekta svjetioničarske baštine ima puno elemenata za povijest vezano za legende, za biologiju mora i podmorja, za nekakvu gastronomiju, onda to na jedan način ostavlja dojam posebnosti - rekao je  za HRT prof. dr. sc. Neven Šerić, Ekonomski fakultet Split.

A ta posebnost omogućuje posebne, više cijene koje pak omogućuju uvođenje standarda održivog i odgovornog turizma - ograničenu posjetu kojom se štite i prirodna i kulturna baština.

Plovput, koji gospodari svjetionicima na tom je tragu 2009. godine s Društvom arhitekata pokrenuo projekt njihove obnove nakon čega su krenuli s davanjem u najam.

- Što smo dobili, dobili smo obnovljeni svjetionik a treća lica koji su uzeli u najam, vidjeli su profit i tako smo obnovili 19 svjetionika, a ostale koje nismo obnovili mi smo se bavili kao Plovput turizmom, to nije naš forte niti je bio interesantan taj dio posla po pitanju novca, zarade već samo da bismo ljeti provjetrili svjetionike da ne propadaju - rekao je za HRT dr.sc. Mate Perišić, direktor Plovputa.

I to je tako bilo sve do lani kada je Ministarstvo financija kaznilo Plovput s dva milijuna kuna zbog neposjedovanja koncesije na površinu oko svjetionika, o čemu je Morski HR ekskluzivno pisao prošle godine. Od tada su zatvoreni. Do kada?

- Zakon čekamo koji će regulirati status svjetionika koji će biti uknjižen u Hrvatsku državu, a Plovput će biti korisnik svjetionika i moći će davati u zakup onome planu koji smo 2009. napravili. Znači sad su zatvoreni, čekamo bolje dane da taj zakon i da krenemo jer zainteresiranih ima - otkrio je Perišić.

Najveći interes turisti su pokazivali za Sušac i Palagružu. Ta dva pučinska otoka sa svojom povijesnom i prirodnom baštinom, netaknutim podmorjem, pružaju jedinstveno iskustvo turistima koji traže nešto više.

Vlaga i posolica najveći su neprijatelji ovih spomenika nulte kategorije. Stoga ih što prije treba ponovno staviti u funkciju.

- Napravili smo bum sa svjetionicima tako da je bilo rezervacija i iz Brazila, Argentine, iz cijele Europe. Zašto? Zato što su svjetionici spomenici 0. kulture interesantni su sami po svojoj lokaciji, svojoj gradnji i naravno da je svaki uz more, idealno za turizam - napomenuo je direktor Plovputa.

Dok s jedne strane svjedočimo nekontroliranom rastu nautičkog turizma koji ugrožava naše prirodne resurse, ovakvi specijalizirani turistički proizvodi kojima se čuva povijesna i kulturna baština nailaze na nerazumijevanje administracije.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

OTKRIVAMO Ministarstvo financija kaznilo Plovput jer iznajmljuju svjetionike kako bi ih održavali!

Čim su svjetionici bili napušteni, sud prirode pokazao je svoje. Sve što nije bilo prirodno vrlo brzo je počelo propadati. I gotovo je nevjerojatno kojom brzinom, jer svjetionik nije prirodan, već čovjekov odabir na surovoj hridi. Čovjek ga, dakle, treba i održavati. Tako su bar razmišljali graditelji lanterni, no je

Morski HRJurica Gašpar

Hrvatska danas ima samo 24 svjetioničara - Kako funkcionira Plovput u 21. stoljeću?

Cijeli život dolazim na splitsku Obalu Lazareta, gdje su se već kroz moja četiri desetljeća, kako se sjećam, izmijenili silni direktori, no jedna konstanta je ista; prekrasan pogled na Split, njegovu luku i akvatorij, te činjenicu da vas ispred ureda direktora ljubaznošću i osmjehom dočeka sok, kava i

Morski HRJurica Gašpar