DUGI RAT - Industrijska šljaka ostavljena u prvom redu do mora dobro je poznata svim stanovnicima Dugog Rata. Po zatvaranju bivše tvornice Dalmacija d.d. mještani su suočeni s 1.670.000 m3 troske iz procesa proizvodnje i ostalih materijala odbačenih u more i prostor tvornice. Industrijski otpad dulje od dva desetljeća nije saniran.
Upravo iz navedenih razloga od 16. do 19.10.2023., se u sklopu projekta „Strategije cjelovitog oporavka obalnih brownfield područja (2023.-2024.)„ financiranog od strane EEA & Norway grants u kino dvorani Dugi Rat održala radionica za prijenos znanja o metodama sanacije brownfield područja od strane norveških stručnjaka te profesora sa Sveučilišta u Zagrebu, a sve s ciljem pružanja znanja i iskustva u sanaciji brownfield lokacija lokalnoj zajednici te donosiocima odluka od javnog interesa, ali i studentima raspodijeljenim u interdisciplinarne timove.
Naime, studentski timovi imali su zadatak predložiti cjelovito rješenje koje bi uključivalo remedijaciju postojećeg stanja bivše tvornice te moguću upotrebu tvorničkog prostora koja bi imala pozitivan utjecaj na neposredan okoliš i lokalnu zajednicu. Sudjelovalo je ukupno 40 studenata različitih struka, budućih stručnjaka u području građevinarstva, arhitekture, urbanizma, krajobrazne arhitekture, geologije, ekoinženjerstva, zaštite okoliša, kemije, rudarstva, sociologije, održive mobilnosti, geografije, primijenjene kognitivne znanosti i podatkovne znanosti.
Događaj je započeo predavanjima stručnjaka na temu remedijacije. Dalibor Carević i Marijana Serdar s Građevinskog fakulteta u Zagrebu te Lasse Berntzen sa Sveučilišta Jugoistočne Norveške predstavili su motivaciju za projektnu prijavu te dali sam uvid u problematiku odlagališta u Dugom Ratu. Potom je Janne Vaeringstad iz norveške Općine Notodden iznijela norvešku ekvivalentnu situaciju, odnosno povijest općine Notodden i suživot sa željezarom Tinfos Jernverk. Nakon nje, Kajsa Onshuus iz GrunnTeknikk AS dala je uvid u nacionalni okvir za sanaciju brownfield lokacija u Norveškoj, opisala tehnološki pristup sanaciji na slučaju bivše željezare u Notoddenu (metodologiju uzorkovanja onečišćenog tla i kategorizaciju prema stupnju onečišćenja, sve prema norveškim preporukama, koje su u sklopu projekta prevedene na hrvatski jezik te su javno dostupne na stranici projekta), ali i planove za budućnost sanirane lokacije.
Ivana Carević s Građevinskog fakulteta predstavila je modele održivog upravljanja industrijskim otpadom, a Kristina Pikelj s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta objasnila je utjecaj geologije na zagađenje lokaliteta. Hajdi Biuk iz splitske Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce dala je uvid u pravnu pozadinu problematike industrijskog zagađenja u Dugom Ratu. Ana Bešker s Građevinskog fakulteta uvela je studente u ideju samog natjecanja, te objasnila kriterije po kojima će ih stručni odbor ocjenjivati. Po završetku predavanja, studenti su iskoristili priliku za konzultacije s navedenim stručnjacima, kako bi im pomogli u izradi modela sanacije.
Navedeni rad studenata održao se u natjecateljskom duhu te su proglašena tri najbolja rješenja prema ocjenama stručnog žirija.
Najboljim rješenjem stručni žiri je ocijenio prezentaciju tima B(EI)2 (Bruno Cesarec, Ema Gaće, Ivana Lušo, Iva Mejašić i Ema Milišić Bogunović).
Kao treće najbolje rješenje odabrana je prezentacija tima Kvazar (Katarina Belošević, Terezija Godinić, Mislav Petar Kelava, Jana Požeg Krišković i Marta Ljevar).
Rješenja svih natjecateljskih timova, ali i više informacija o samom projektu mogu se pronaći na službenoj internetskoj stranici projekta cbr.grad.hr. Na stranici će uskoro biti i objavljen cjeloviti video radionice koji će biti trajno dostupan zainteresiranoj stručnoj, a i ostaloj publici. Korisnici projekta Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilište Jugoistočne Norveške nadaju se da će ova predavanja, kao i dokumentacija koja je u sklopu projekta prevedena na hrvatski jezik, poslužiti lokalnoj zajednici i donosiocima odluka od javnog interesa u naporima da se zona industrijskog onečišćenja u Dugom ratu, ali i slične lokacije u Hrvatskoj, saniraju na održiv način.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Jurica Gašpar
Utvrđeno je da ličinke afričkog crva brašnara imaju sposobnost "konzumiranja" polistirena, jednog od najčešće korištenih plastičnih materijala. Brašnari
Ronilački klub PIK Mornar iz Splita, najstariji amaterski ronilački klub na Jadranu, uspješno je završio projekt "Od Splita moru&
BAKAR - Naprosto nevjerojatna snimka stiže iz Bakra. Žena je jednostavno otvorila prozor i smeće bacila ispod kuće - u
Opremljeno je naprednim LIDAR sustavima, kamerama s umjetnom inteligencijom i ROV tehnologijom, a jedan od njegovih ključnih funkcija je praćenje
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
