U OMIŠALJ NE STIŽU DOGOVORENI TANKERI Iz LNG Hrvatska potvrdili, ali odbili komentirati razloge nedolaska

OMIŠALJ – LNG terminal u Omišlju se nije pošteno ni započeo s radom, a već problemi. Prije samo 6 dana premijer Andrej Plenković je pri svečanom otvaranju najavio “povijesni trenutak koji mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe”, a čim je odmaknuo prema Zagrebu, doznalo se da u Omišalj neće stići najavljeni LNG tanker s ukapljenim plinom.

Vijest o nedolasku ne jednog ili dva, nego čak tri dogovorena tankera, od anonimnih izvora u Jadranskom pomorskom servisu u Rijeci doznaje portal Geopolitika News koji dalje piše da su tankeri trebali stići 16. odnosno 30. siječnja ove godine.

Ovu informaciju je istom portalu potvrdila i tvrtka LNG Hrvatska, no nisu željeli komentirati ni obrazlagati razloge nedolaska tankera.

Odgovor prenosimo u cijelosti:

„Možemo potvrditi da je došlo do promjene dinamike pristanka brodova za prijevoz UPP-a.

Također, ne možemo komentirati razloge njihovog ne dolaska obzirom da isti nisu u domeni društva LNG Hrvatska. Naime, podsjećamo da je društvo LNG Hrvatska d.o.o. operater Terminala za UPP te je mu je prvenstvena djelatnost prihvat, skladištenje i uplinjavanje UPP-a od strane korisnika Terminala.

Društvo LNG Hrvatska nije trgovac niti opskrbljivač UPP-om stoga ne možemo komentirati niti obrazlagati razloge nedolaska tankera za prijevoz UPP-a od strane korisnika Terminala“, poručili su iz tvrtke LNG Hrvatska.

Neslužbene informacije o razlozima o kojima iz LNG Hrvatska nisu htjeli spekulirati, idu u prilog tezi da su tankeri namijenjeni Omišlju jednostavno preusmjereni na druge lokacije. Priča, koja jako podsjeća na aktualnu o nedolasku obećanog i naručenog cjepiva za COVID-19.

Podsjetimo, plutajući LNG terminal služi za prihvat LNG brodova, uplinjavanje te isporuku u plinski transportni sustav do krajnjih kupaca. Čine ga glavni dio terminala – plutajuća jedinica za prihvat i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (FSRU), odnosno brod “LNG Croatia”, zatim pristan, pomoćna postrojenja i priključni plinovod do novog plinovoda Omišalj – Zlobin, kojim je terminal povezan s hrvatskim plinskim transportnim sustavom. Ukupna vrijednost projekta je 234 milijuna eura, a sufinanciran je većim dijelom bespovratnim europskim sredstvima.

Svi kapaciteti terminala zakupljeni su za sljedeće tri godine – do 2027. zakupljeno je 80 posto kapaciteta, a u sljedećim godinama, zaključno s 2035., oko polovice kapaciteta.

Govoreći o geopolitičkom značaju LNG terminala, premijer Andrej Plenković prošlog je tjedna na svečanom otvorenju kazao da će se u godinama koje dolaze vidjeti koliko je realizacija toga projekta bitna i za Europsku uniju i za porijeklo plina koji će tu dolaziti.

– Taj je projekt bitan i za naše transatlantske partnere jer ga su Sjedinjene Američke Države kontinuirano podržavale. Za Hrvatsku u budućnosti preostaje da budemo angažirani kako bi se kapaciteti ovoga terminala koristili, kako bi on pridonio našem pozicioniranju i kroz angažman u Inicijativi triju mora jer su upravo kroz tu Inicijativu energetski projekti među najvažnijima i najznačajnijima – poručio je tad Plenković.

Kako je bilo puno rasprave o tome treba li Hrvatskoj uopće LNG terminal, Plenković je poručio da je on bio potreban ne samo zbog diversifikacije opskrbe nego i zbog utjecaja na cijene plina.

S obzirom da plin u Omišalj ne dolazi, a obrazloženja zašto je tome tako – nema, pitanje je kako će to utjecati na cijene plina i na koji način će terminal uopće funkcionirati.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

PLENKOVIĆ NA OTVARANJU LNG TERMINALA: “Povijesni trenutak koji mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe”