U sjećanje na meteolegendu, Vakula izdao knjigu "Vjerske teme i vrijeme"

Prije točno 5 godina - 8. prosinca 2018. - napustio nas je magistar znanosti Milan Sijerković, i danas mnogima jedan od naših najpoznatijih meteorologa - sinonima za vremensku prognozu. Sijer. Profesor. Šef. Meteo - legenda!

Premda mr. sc. Milana Sijerkovića vjerojatno mnogi najviše pamte po pučkim izrekama kojima je obogaćivao i činio zanimljivim često suhoparne vremenske prognoze, valja znati da je on bio jedan od pionira "televizijske meteorologije" ovog dijela Europe. Više od tri desetljeća radio je za Radio televiziju Zagreb, zatim i HRT, a medijski aktivan bio je i u mirovini.

A za sve one kojima već 5 godina nedostaje mr. sc. Milan Sijerković, legenda hrvatske meteorologije, Zoran Vakula izdao je zbirku starih narodnih izreka, za, kako nam je rekao, barem malo prisjećanje...

- Zbirka "Vjerske teme i vrijeme", s podnaslovom "Meteorima o svecima i blagdanima" podsjetnik je na pučko vremenoslovlje - stare narodne izreke o vremenu i na njihovog medijski najvećeg promotora - mr. sc. Milana Sijerkovića. Osim tih izreka, zbirka sadrži i znanstveno utemeljene prognoze u stihu i rimi, u kojima se spominju sveci i blagdani, te ističe razlike i valjanost ta dva izvora "vremenskih prognoza".

Zbirka je istodobno i pokušaj pojašnjenja prednosti, mana i korisnosti u svakodnevnom životu tih zanimljivih izreka nastalih u doba kad nije bilo kvalitetnih meteoroloških prognostičkih izračuna temeljenih na znanstvenim istraživanjima, a i svojevrsno upozorenje na aktualne klimatske promjene....

Religiozno-prognostičke izreke pučke meteorologije, odnosno vjersko-prognostičke mudrolije iz pučke meteorologije, prvi su dio zbirke, i to samo one u kojima se spominju sveci i vjerski blagdani.

Osim njih, u zbirci se nalazi i znanstveno utemeljena meteorima o svecima i blagdanima, nastala od 2014. godine, pa se, između ostaloga, možemo podsjetiti na neke nedavne vremenske događaje i (ne)prilike.

U cilju promocije meteorologije i "rimovanja" - u trećem dijelu zbirke nalaze se "aforistične dvostihne/distihne prognoze" ili možda još razumljivije - najave, naslovi vremenskih prognoza koji su se povremeno pojavljivali na dijelu medijskim platformi HRT-a s meteorološkim sadržajem, a u četvrtom dijelu ponovljene su "klimatske rime" iz prve zbirke meteorima "Rimovane meteoprognoze u doba koronaviroze" - kaže Vakula.

"Opustjela je meteosfera,
pet godina već nema Sijera
i njegovog nadahnutog "pera"
i kod vedrine i kod nevera,
legendarnog meteošarmera,
promotora velikih razmjera...
Volio ga je "eter", kamera...
E pa njemu u čast - bez dileme:
evo "Vjerske teme i vrijeme"
il' - Meteorima o svecima
pa i raznovrsnim blagdanima..."

Knjigu u vlastitoj nakladi Vakule, možete pronaći OVDJE.

J.G.

Rodio se 5. studenoga 1935. u Baošićima u Boki kotorskoj, studirao geofiziku s meteorologijom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1961. godine s radom "Mjerenje direktne Sunčeve radijacije pomoću Michelsonovog aktinometra" pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivana Penzara te 1977. godine i magistrirao na temu: "Istraživanje lokalnih vjetrova u Hrvatskoj metodom mezoanalize", uz mentora dr. sc. Đuru Radinovića, te od tada i honorarno održavao dodiplomsku nastavku "Meteorološki praktikum iz sinoptičke meteorologije" te mentorirao 9 diplomskih radova.

Cijeli radni vijek proveo je u Državnom hidrometeorološkom zavodu u Zagrebu, od 1. rujna 1963. do odlaska u mirovinu 15. listopada 2000. godine, i to najprije u tadašnjem Klimatološkom sektoru RHMZ-a pa ubrzo u Odsjeku za prognozu vremena i meteorološku zaštitu zračnog prostora, čiji je voditelj postao već 1. rujna 1964., a kasnije je bio i pomoćnik direktora. Kao meteorolog - prognostičar počeo je surađivati s Radio Zagrebom, od 1968. godine i s Televizijom Zagreb - sadašnjim HRT-om. Osim vremenskih prognoza pripremao je i razne priloge i emisije s meteorološkim sadržajem, čak i TV reklame.

Napisao je velik broj stručnih i znanstvenih meteoroloških radova, te još više popularno-znanstvenih, objavljujući više tisuća tekstova i u dnevnom i tjednom tisku. Bio je u uredništvu časopisa "Priroda" - najstarijem časopisu za popularizaciju prirodnih znanosti u Hrvatskoj, aktivan član Hrvatskog meteorološkog društva - koje mu je 2016. godine dodijelilo priznanje za životno djelo, a često je i planinario, gljivario, popularizirao znanost, osobito meteorologiju - za što je 1991. godine dobio i državnu nagradu "Fran Tućan".

Njegova književna ostavština od 24 knjige, među kojima su 4 za djecu, još dugo će nas podsjećati na nadahnute i duhovite vremenske prognoze. Jedna od posljednjih bila je:

"Zbog vremena kakvo smo prognozirali - malo tko će skakati od veselja. Može li vrijeme za vikend biti ljepše od prognoziranog. Može, ali nije vjerojatno. Vrijeme, međutim, katkada ne sluša ni sebe, a kamoli prognostičare."