U Sutivanu je oživio provokativni antisuvenir koji podrijetlo vuče iz 17.stoljeća! Pa koga ovo ne bi osvojilo?!

Sutivanjani u nadolazeću sezonu ulaze s novim i provokativnim sutivansko-bračkim suvenirom.

Naime, na majicama i ostalim promotivnim materijalima Sutivana naći će se slabo poznata ali autentična izjava čuvenog splitsko-stivanskog pjesnika kasnog baroka Jerolima Kavanjina:

„Bračani su ljudi
koje treba milovati,
ali batinom,
ološ, sedam puta proklet,
ne vidjeh, bogme,
nikad gori soj."

Ovako je Bračanima "tepao" ovaj splitski plemić koji je bio posvađan sa skoro cijelim selom, a najviše s bračkim plemstvom, radnicima koji su mu zidali ljetnikovac u Sutivanu te težacima koji su mu radili na imanju. Jerolim Paško Kavanjin (1641. – 1714.), autor poznatog spjeva skraćenog imena: „Bogatstvo i uboštvo“, splitski plemić, vojnik i odvjetnik, u svojem je ljetnikovcu na rivi u Sutivanu spjevao najopsežnije djelo starije hrvatske književnosti, religiozno-filozofski ep od od 32 724 stiha.

U svome se spjevu više puta kritički osvrnuo na Bračane, jer kao i drugi doseljeni plemići koji su svoje titule stekli u borbama protiv Turaka, nije bio dobro primljen od strane bračkog plemstva koje je svoje patricijsko podrijetlo vuklo još iz antičke Salone. Poznato je također da je bio u brojnim razmiricama sa svojim sutivanskim susjedima pa im je ostavio stihove i zapravo ni ne sluteći "napravio" dobar PR.

Ove je stihove zapisao u svojoj oporuci kojom daje upute kako upravljati imanjem nakon njegove smrti.

Hoće li se netko ljutiti?

Tekst „Baštinicima“ objavio je Muzej grada Splita u izdanju: „Ilirska akademija u Splitu njeno vrijeme i sjedište“ u redakciji Ćire Čičin-Šaina 1952. godine. Dugo je ta Kavanjinova pogrda svojim suotočanima bila skrivena i poznata samo rijetkima a sada su je Sutivanjani odlučili predstaviti svijetu na vrlo neobičan način.

Sutivanski kulturni identitet oduvijek je bio oslonjen na činjenicu da je poznata hrvatska „enciklopedija u stihovima“ spjevana upravo u baroknom ljetnikovcu u miru i ljepoti stivanske luke, a sam objekt „Kavanjinovih dvora“, sada u vlasništvu Općine Sutivan, u novijoj povijesti centar je  kulturnog života mjesta. Da li će ovaj „antisuvenir“ poljuljati ugled koji je Kavanjin do sada imao na otoku Braču?

Zapravo i neće, jer poznato je da Bračani ionako „nisu judi nego Brocani“, da ne citiramo i onu: „Niti je hubotnica riba, niti Bračanin čovik!“, pa zašto bi se onda ljutili na uvrede jednog splitskog plemića, što promocijom ovog „antisuvenira“ upravo i dokazuju.

Jedan detalj ipak spašava Kavanjinov ugled u Sutivanu, a to je podatak da je bio veliki ljubitelj mačaka, na što jedino misto na svitu s poznatom "mačkom u kampanelu“ uvijek blagonaklono gleda!

J.T.