U turističkim mjestima broj stanovnika udvostručen, a broj djelatnika Hitne ostao isti

Trenutno na našoj obali ljetuje više od milijun i sto tisuća turista. Dakle, u nekim turističkim mjestima udvostručio se broj stanovnika, a broj djelatnika Hitne službe, vozila i opreme je ostao isti.

Prerana smrt novinara Vladimira Matijanića aktualizirala je pitanje o stanju u Hitnoj službi, a već danima ne prestaju reakcije građana i medicinskog osoblja.

- Zadnji put proširenje mreže doneseno je 2016. godine za cijelu Hrvatsku, tako da smo i mi u Šibensko-kninskoj županiji dobili proširenu mrežu, međutim tražili smo da nam se neka mreža nadogradi s tima 2 na T1 na području Tisnoga jer smo imali velikih problema, pogotovo tijekom turističke sezone kad i zbog svoje udaljenosti i zbog Nacionalnoga parka Kornati, zbog raštrkanosti otoka i priobalja na tom području, tražili smo da bude liječnik. Županija nas je podržala, Hrvatski zavod za hitnu medicinu također, no nikako da HZZO shvati potrebe Zavoda za hitnu medicinu da se radi o vrlo skupoj djelatnosti i da je jednostavno neprihvatljivo da se na takav način odnose prema nama. Ne tražimo mi to za sebe, nego za stanovništvo, za turiste i cjelokupni sustav koji funkcionira na našem području - izjavio je Tomislav Jukić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije.

Pacijente odrađujemo po kriterijima

- Svi pozivi se svrstavaju po hrvatskom prijmu poziva, zapravo to je izvorno norveški indeks prijama poziva koji su u Hrvatskom zavodu modificirali za hrvatske uvjete. Po njemu imamo pacijente po crvenom, žutom i zelenom kriteriju. Na crvenom pokušavamo reagirati u roku od minute do dvije, znači od prijma poziva do izlaska na teren da prođe minuta do dvije, žuti kriteriji bi trebali biti rješavani kroz idućih 15 minuta, dakle izlazak tima kroz 15 minuta, dok zeleni kriteriji mogu čekati i 4 do 5 sati. U Norveškoj recimo, taj zeleni kriteriji se preusmjerava liječnicima obiteljske medicine, mi to nemamo pa odrađujemo i zelene kriterije koji nam oduzimaju puno vremena. Naš dispečerski centar kvalitetno odrađuje svoj posao, disponira ekipe po terenu tako da u slučaju da ima više intervencija nego što ima poziva, šalju ekipe na one najhitnije - pojasnio je Joško Jaman, potpredsjednik Udruge Hitna uživo 194, za HRT.

Zavodi hitne medicine diljem zemlje, a pogotovo u priobalju, muku muče s brojem liječnika kojih je sve manje, opremom koja je nedostatna, ali i sa subvencijama HZZO-a koje se nisu mijenjale već godinama. Poručuju da je sustav prenapregnut i da netko mora odgovarati za nedostatke.

- Prosječna cijena tima T1 je 778 tisuća kuna na godišnjoj razini, a T2 je 436 tisuća kuna. Ovaj mjesec zbog velikog broja prekovremenih sati, zbog nedostatka liječnika, o inflaciji neću ni govoriti, je došlo do toga da su nam sredstva koja dobivamo od HZZO-a nedostatna da pokrijemo i osobne dohotke naših djelatnika. Drugi veliki problem je subvencija goriva - u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u sanitetu i zavodima za hitnu medicinu imamo kunu i pol po kilometru, moramo sufinancirati i registraciju vozila, servis vozila, osiguranja, tehničke preglede da bi vozilo moglo zadovoljiti standard izlaska na teren - naglasio je Jukić.

- Ako netko treba odgovarati za sve te propuste u sustavu, bili bi to svi s vrha - ministar, gospođa Maja Grba Bujević kao ravnateljica krovnog zavoda, a kad smo već kod toga, krovni zavod, Hrvatski zavod za hitnu medicinu sebi priprema povećanje plaća za nešto više od milijun kuna u 2023. u odnosu na 2022. godinu za 25 zaposlenih. Ako država ima toliki novac za povećanje plaća, taj se novac mogao pametnije utrošiti i poslati u sustav same hitne medicine kako bi se ljude motiviralo da ostanu raditi ovdje. Liječnici dođu kratku, ostanu kratko, dobiju specijalizaciju i odu, ali je problem što tu nema napretka, vi ostanete ti gdje jeste i nemate napretka - upozorio je Jaman.

I.G.