>
Udruge okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, izražavaju ogorčenost sadržajem i načinom usvajanja novog Pravilnika o ambalaži, ambalažnom otpadu, jednokratnoj plastici i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku.
- Smatramo da je propuštena prilika za sustavnu i dubinsku tranziciju s kulture jednokratnog, bacanja i posljedično gomilanja otpada na dugotrajna i višekratna rješenja - poručuju iz Platforme.
Naime, Pravilnik je usvojen s dvije godine zakašnjenja, tek 15. studenog ove godine, nakon opomene Europske komisije pa je očigledno kako Hrvatska ima velikih problema s prenošenjem Direktive o jednokratnoj plastici.
- Kašnjenje s donošenjem propisa vezanih uz goruću temu na globalnoj i europskoj razini još jednom nam pokazuje da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, pod vodstvom ministra Filipovića, ima ozbiljan problem s produktivnošću, manjkom vizije i pogodovanjem privatnim interesima - naglasile su udruge.
Izdvajaju svega dva pozitivna pomaka, ujedno prijedloga Platforme prilikom donošenja Zakona o gospodarenju otpadom, a koja nisu ni približno dovoljna za ostvarivanje ciljeva Direktive. Prvi se odnosi na proširenje sustava povratne naknade, a drugi na uvođenje obveze korištenja višekratnih spremnika za hranu i napitke u ugostiteljskim objektima u kojima se hrana i piće konzumiraju na mjestu.
- Nažalost, ostatak je izrazito manjkav, nedorečen i teško provediv, usprkos stotinama sadržajnih i konstruktivnih komentara i prijedloga od strane udruga, građana i građanki, privatnih i javnih tvrtki tokom javnog savjetovanja”, dodale su udruge. Navedeni akteri su tijekom dvije godine čekanja završne verzije Pravilnika organizirali brojne sastanke, konferencije i okrugle stolove, kako bi tvorce politika upoznali s pozitivnim europskim trendovima i primjerima dobre prakse lako primjenjivima u maloj zemlji poput Hrvatske.
- No, to su ministar Filipović i njegovo ministarstvo uporno ignorirali. Štoviše, nastavili su po starom obrascu gomilanja otpada za čije se zbrinjavanje javnim novcem skupo plaćaju privatnici, što opterećuje mjesečne račune građana i građanki - objasnile su udruge.
Naglašavaju kako je najproblematičnije što izostaju jasni ciljevi i rokovi smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih proizvoda.
- Još uvijek nije uvedena ni zabrana vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje! A prema posljednjim podacima o potrošnji plastike, vidljivo je da količina potrošnje takvih vrećica raste, iako za njih postoji lako dostupna višekratna alternativa - dodale su udruge. Ni blagdansko vrijeme neće biti bez plastike jer će manji objekti poput kioska, adventskih kućica, beach barova itd., kao i dosad, moći posluživati hranu i napitke u jednokratnim plastičnim spremnicima ili jednokratnim spremnicima od drugih materijala.
- Takva odredba ide direktno protiv temeljnog načela Direktive, a to je odmak od jednokratne upotrebe i pomak prema rješenjima za višekratnu upotrebu - rekle su udruge iz Platforme.
Smatraju da nedostaju argumenti za odgađanje primjene tih minimalnih uvedenih mjera čak i za nekoliko godina. Tako se sustav povratne naknade praktički neće proširiti prije siječnja 2027. godine, a na naplatu vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje čekat će se do početka 2025. godine.
Budući da izvješće s javnog savjetovanja nikada nije objavljeno i da nijedan značajan sadržajni komentar udruga okupljenih u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom nije usvojen, već su odbačeni bez argumenata, Zelena akcija je zatražila provođenje inspekcijskog nadzora sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.
- Očekujemo postupanje inspekcije pri uredu Povjerenika za informiranje - zaključili su.
Priopćenje potpisuju:
Zelena akcija, Greenpeace u Hrvatskoj, Udruga Tatavaka, Udruga Zelena Istra, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga Eko-Zadar, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, TERRA Hub Zagreb.
I.B.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev