Umjetni riblji greben postavljen u Zadarskom kanalu ispunio očekivanja

ZADAR – Okrugli stol s temom: „Monitoring pojavnosti morskih organizama na umjetnom grebenu u sklopu projekta Adri.SmArtFish“ održan je u Županijskoj komori Zadar.

Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije provodi projekt „Adri.SmArtFish“  koji se financira  iz programa Interreg V-A Italija – Hrvatska, njegova je provedba započela 1. siječnja 2019. godine i trajat će do 31. prosinca 2021. godine. Opći cilj projekta je jačanje uloge priobalnog ribolova na području GSA 17 (sjeverni i srednji Jadran) i to u skoroj budućnosti potičući inovacije unutar konteksta „plavog rasta“ kroz usvajanje pristupa upravljanja temeljenog na ekosustavu.

Jedna od aktivnosti Zadarske županije u projektu bila je postavljanje umjetnog ribljeg grebena. U veljači 2021. godine greben je postavljen u blizini otoka Ošljaka. Formiran je u obliku trostrane piramide sa stranicama 7.30 metara, visine 3.10 metara i ukupnim volumenom približno 24 metra kubna. Montažnog je tipa, sastavljen od 60 betonskih ploča te napravljen od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuju naseljavanja organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima.

Sveučilište u Zadru i Institut za oceanografiju i ribarstvo nakon postavljanja grebena provodili su monitoring, te su svoja zapažanja prezentirali na Okruglom stolu na kojem se okupilo 19 sudionika iz Zadarske županije, Hrvatske gospodarske komore, IZOR-a, te iz raznih ribarskih obrta i Lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (LAGUR-a).

Prezentacije o provedenom monitoringu održali su predstavnici sa Sveučilišta u Zadru izv.prof.dr.sc. Ivan Župan i Dubravko Pejdo mag.ing. te s Instituta za oceanografiju i ribarstvo dr.sc. Sanja Matić Skoko i dr.sc. Mišo Pavičić. U njima su pojasnili koje su metode i načine monitoringa koristili.

Iako su se koristili različitim metodama došli su do istih zaključaka: uočili su iste vrste riba na grebenu, primijetili su da se s vremenom oko grebena okuplja sve više ribe i drugih organizama, također i da bi bilo lakše raditi monitoring kada bi dubina na kojoj je postavljen greben bila manja.

Zaključeno je da je greben definitivno ispunio svoju svrhu kao pilot projekt, odnosno dokazano je da se ribe skupljaju na takvo područje. U budućnosti, nakon završetka projekta treba nastaviti s monitoringom, te promišljati o postavljanju još umjetnih ribljih grebena u Zadarskom kanalu.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

ADRIREEF Izrađena interaktivna karta jadranskih grebena

DOZNALI SMO KOLIKO KOŠTA Prvi umjetni greben težak 8 tona, na dnu Zadarskog arhipelaga

U Zadarskom kanalu postavljen prvi umjetni greben u Hrvatskoj