U 20 sati i 11 i službeno počinje, za mnoge, najukusnije godišnje doba – jesen. Početak jeseni ujedno je i jesenski ekvinocij ili ravnodnevnica, što znači da noć i dan traju približno jednako.
Ravnodnevnica se događa 2 puta godišnje – na prvi dan proljeća te na prvi dan jeseni. Kada na sjevernoj hemisferi počinje jesen, na južnoj počinje proljeće.
Iako se u školi uči kako godišnja doba počinju 21. prosinca, 21. ožujka, 21. lipnja i 23. rujna, to baš i nije tako. Počeci godišnjih doba nisu uvijek na isti datum.
Postoje, naime, dvije različite metode za određivanje početka i kraja godišnjih doba. Prva metoda uključuje meteorološke sezone koje se temelje na godišnjem padu i rastu temperature te stanju atmosfere.
Druga metoda temelji se na astronomskim sezonama, odnosno ovisi o položaju Zemljine orbite u odnosu na Sunce pa tako imamo ravnodnevnicu (kada su duljina dana i noći približno jednake) i solsticij ili suncostaj (kada doživljavamo najduži ili najkraći dani u godini).
Drugim riječima, astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kad Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca. Razlog zbog kojeg godišnja doba nisu uvijek na isti datum je neujednačenost kalendara i eliptičnosti Zemljine orbite oko Sunca.
R.S.
Izgledi su mali, no kada bi se dogodilo, to bi svakako značilo kraj svijeta. Ali, da - postoji šansa da
Mediji znaju preuveličavati prijetnju koju Zemljanima predstavljaju solarne baklje, međutim istina je da nam one ne mogu naškoditi. No što
Astronomi se 'češkaju po glavama' nakon što su otkrili misteriozni nebeski objekt koji toliko blista da zapravo prkosi
Astronomi su otkrili jedan od najdugovječnijih, najsjajnijih objekata s najvećom energijom u svemiru i nazvali ga 'Strašna Barbie'
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
