>
  3 min. čitanja

Velika pobuna mornara sovjetske Baltičke flote protiv boljševičke vlasti

Velika pobuna mornara sovjetske Baltičke flote protiv boljševičke vlasti
Foto: Screenshot / YouTube

SVIJET - Na današnji dan, prije 102 godine, mornari sovjetske Baltičke flote pobunili su se protiv boljševičke vlasti. Iako vojnički skršena, pobuna poznata i kao Kronštatski ustanak, posredno je postigla cilj.

U luci Kronstadt na otoku Kotlin u Finskom zaljevu, pred ulazom u Sankt Peterburg, došlo je 28. veljače 1921. do velike pobune mornara sovjetske Baltičke flote protiv boljševičke vlasti.

Pobuna je krenula s brodova Petropavlovsk i Sevastopolj, a u povijesti je ostala zapamćena kao Kronštatski ustanak. Bilo je to vrijeme završne faze građanskog rata u kojoj su boljševici bili nadomak pobjedi nad kontrarevolucionarima.

Istovremeno je sovjetska vlada pojačavala politiku tzv. 'ratnog komunizma' koja je dovela stanovništvo do oskudice i gladi.

Nezadovoljstvo se odrazilo i na mornare Baltičke flote koji su nepune četiri godine ranije imali važnu ulogu u dolasku boljševika na vlast. Bila je to ujedno jedna od prvih pobuna koju su protiv boljševičke vlasti podigli sami sudionici revolucije.

Iako skršen, ustanak je posredno postigao cilj

Mornari brodova Petropavlovsk i Sevastopolj donijeli su rezoluciju kojom se od sovjetske vlade tražio niz ekonomskih i političkih reformi. Nakon glasina da vlast sprema napad na pobunjenike, mornari uhićuju političkog komesara flote Nikolaja Kuzmina, a pobuni se pridružuju građani Kronstadta.

Mornari su odbili ultimatum o predaji što je potaklo jedinice Crvene armije da pješice prijeđu zaleđeni Finski zaljev i provale u grad s oko 30.000 ljudi. Pobunjenika je bilo oko 18.000.

Poslije dva dana teških borbi pobunjenici su svladani, a njihov vođa anarhist Stepan Petričenko pobjegao je u Finsku. Veliki dio pobunjenika završio je u zatvoru ili su pogubljeni.

Iako je bio vojnički skršen, ustanak je posredno postigao svoj cilj. Naime, boljševički vođa Lenjin, suočen s ogromnim izrazom nezadovoljstva, odlučio je napustiti 'ratni komunizam' u korist 'Nove ekonomske politike'.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

Uvod u čuvenu Galipoljsku bitku bio je napad na Dardanele 19. veljače 1915.
Bitka na Galipolju simbol je uzaludne borbe, ali i katalizator stvaranja triju država - moderne Turske, Australije i Novog Zelanda. No, slabo je poznato da je uvod u čuvenu bitku bio napad na tjesnac Dardaneli u veljači 1915. U Galipoljskoj se bitci davne 1915. Kemal Mustafa Atatürk pokaza…
Goli otok - jugoslavenska javna tajna
Povratnici na slobodu o Golom otoku razgovarali su uglavnom samo s ljudima od najvećeg povjerenja. Na taj je način ovaj otok dugo bio jugoslavenska javna tajna. Jugoslavenska tajna policija zabranjivala je logorašima koji su izlazili na slobodu govoriti o Golom otoku i iskustvima u logoru. Logoraši…
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.