VELIKO OTKRIĆE NA PELJEŠCU Pronađena očuvana grčko-ilirska kaciga, stara oko 2500 godina!

Kakvo uzbuđenje mora da je vladalo među arheolozima kad im se pred očima prilikom kopanja na lokalitetu u Zakotorcu na Pelješcu pojavila gotovo posve očuvana kaciga nekog zaboravljenog ratnika s prijelaza sa 6. na 5. stoljeće pr. Kr.!

U prvoj godini istraživanja u Zakotorcu pronađena je prva grčko-ilirska kaciga, te u susjednom grobu ostaci desetak individua i nalazi  iz 4. st. pr. Kr. Naredna istraživanja pokazala su da se u slojevima ispod ovih grobova nalaze i mnogo stariji  u kojima su pokojnici pokapani u 8.st. pr. Kr. Otvaranjem gomile 5 arheolozi su naišli na ostatke iz 4. st. pr. Kr., a u slojevima ispod na starije grobove iz 6. i 5. st. pr. Kr.  Iz tog horizonta dolazi i ova novopronađena kaciga.

Ona se nalazila osamljena, osigurana u vertikalnoj poziciji s nekoliko kamena. Radi se o dobro očuvanoj kacigi,  grčko-ilirskog tipa varijante IIIA2-a.

Sve kacige te varijante slijede tehnološku uniformiranost koja je obilježila vrijeme druge polovine 6. i početak 5. stoljeća pr. Kr. na širokom području jugoistočne Europe, od Grčke i Makedonije, pa sve do Posavine i Transilvanije. Zbog toga se pretpostavlja da su one izrađivane u više središta, a jedno od tih središta bi mogao biti i  prostor istočne jadranske obale, Dalmacije i Hercegovine. 

Upravo je u Dalmaciji pronađeno desetak kaciga, te još toliko i u Hercegovini. Ove kacige su karakteristične po pravokutnom otvoru za lice ukrašenih rubova, dugim paragnatidama kojima su se štitili obrazi, te dva paralelna grebena na samom vrhu gdje se uglavljivala perjanica.  Pronalazak čak dviju kaciga na jednoj lokaciji svjedoči o moći tadašnje ilirske elite koja je vladala 6. i 5. st. pr. Kr. ovim područjem. Kontrolom pomorskih puteva koji su prolazili između Pelješca i Korčule lokalna elita pribavljala je sredstva kojom je osiguravala svoju moć i prevlast.  Osim same kacige ove godine pronađeni su i drugi nalazi poput brončanih fibula, dijademe i ostalih ukrasa, te osteološki ostaci koji se šalju na antropološku analizu i radiokarbonsko datiranje.

U istraživanjima na Pelješcu, kojima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja, sudjeluju Dubrovački muzeji, Institut za arheologiju i Odsjek za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu općine Orebić.  Stalna postava koja provodi istraživanja ove godine su dr.sc. Hrvoje Potrebica, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelj Centra za prapovijesna istraživanja, dr.sc. Domagoj Perkić, ravnatelj i viši kustos Arheološkog muzeja u Dubrovniku, dr.sc. Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za Arheologiju,  Marta Kalebota iz Muzeja grada Korčule, dr.sc. Miona Miliša konzervatorica-rastauratorica i dekanica Umjetničke akademije u Splitu, dr.sc. Borut Križ iz Dolenjskog muzeja u Sloveniji,  studentica Mirna Šindrić, Paula Knego kustosica pripravnica i  Vicenco  Pijerov  kustos pripravnik iz Dubrovačkih muzeja, Miroslav Vuković s Filozofskog fakulteta Zagreb te Ivan Pamić iz Interpretacijskog centra Nakovana.

J.T.