VIDEO Više od dvadeset posto vrsta gmazova trenutno je u opasnosti od izumiranja

PARIZ – Prema prvoj velikoj globalnoj procjeni takozvanih hladnokrvnih stvorenja u svijetu, najmanje jednoj od pet vrsta gmazova prijeti izumiranje, uključujući više od polovice kornjača i krokodila.

Katastrofalni pad bioraznolikosti diljem svijeta, sve više se smatra prijetnjom životu na Zemlji i jednako je važan kao i prijetnja koju nose klimatske promjene. Ove dvije prijetnje međusobno su povezane.

Više od 40 posto vodozemaca, 25 posto sisavaca i 13 posto ptica moglo bi se suočiti s izumiranjem. No do sad, znanstvenici nisu imali cjelovitu sliku o udjelu ugroženih gmazova.

U novoj globalnoj procjeni, objavljenoj u časopisu Nature, znanstvenici su procijenili 10.196 vrsta gmazova, koristeći podatke s Crvenog popisa ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).

Otkrili su da je najmanje 21 posto bilo ranjivo, ugroženo ili kritično ugroženo.

– Naprosto je ogroman broj vrsta za koje smatramo da su ugrožene – rekao je koautor Neil Cox, koji vodi Međunarodnu jedinicu za procjenu biološke raznolikosti IUCN-Conservation i suvoditelj je studije.

– Sad znamo s kakvim se prijetnjama suočava svaka vrsta gmazova, globalna zajednica može poduzeti sljedeći korak koji bi bio zapravo ulaganje u preokretanje često previše nedovoljno cijenjene i ozbiljne krize biološke raznolikosti – dodaje Cox.

Utvrđeno je da su krokodili i kornjače među najugroženijim vrstama, s oko 58 posto i 50 posto onih za koje je egzaktno procijenjeno da su ugrožene.

Cox je rekao da se to često svodi na pretjerano iskorištavanje i progon, što praktično znači da se krokodile ubija zbog mesa i uklanjanja iz ljudskih naselja, dok su kornjače na meti trgovine kućnim ljubimcima i koriste se za tradicionalnu medicinu.

Klimatska prijetnja

Još jedna poznata vrsta također je ugrožena. Strašna kraljevska kobra, najveća zmija otrovnica na svijetu. Može narasti do oko pet metara, hraneći se drugim zmijama u šumama na ogromnom području od Indije do jugoistočne Azije. Ova je vrsta klasificirana kao ranjiva, što ukazuje na to da je vrlo blizu izumiranja.

– To je prava kultna vrsta u Aziji i velika je šteta da čak i široko rasprostranjene vrste poput ove stvarno pate i propadaju – rekao je Cox, dodajući da su sječa drva i namjerni napadi ljudi među najvećim prijetnjama zmijama.

Bruce Young, glavni zoolog u Nature Serveu, koji je zajedno vodio studiju, rekao je da su ugroženi gmazovi uglavnom pronađeni koncentrirani u jugoistočnoj Aziji, zapadnoj Africi, sjevernom Madagaskaru, sjevernim Andima i Karibima.

Znanstvenici su otkrili da su gmazovi koji su ograničeni na sušna staništa kao što su pustinje, travnjaci i savane znatno manje ugroženi od onih u šumskim staništima. Utvrđeno je da su među prijetnjama gmazovima većim dijelom poljoprivreda, sječa drva, invazivne vrste i urbani razvoj, dok ih ljudi također hvataju i ubijaju radi trgovine kućnim ljubimcima ili radi hrane ili pak jednostavno iz straha.

Utvrđeno je također da klimatske promjene predstavljaju izravnu prijetnju za oko 10 posto vrsta gmazova, iako znanstvenici upozoravaju da je to podcjenjivanje, jer se ne uzimaju u obzir dugoročne prijetnje poput porasta razine mora ili neizravne opasnosti uzrokovane klimom kao što su razne bolesti.

Znanstvenici su bili iznenađeni kad su otkrili da je očuvanje usmjereno na sisavce, ptice i vodozemce u određenoj mjeri koristilo i gmazovima, iako su naglasili da studija naglašava potrebu za posebnim hitnim očuvanjem za neke vrste, prenosi Science Alert.

Fokus na ‘krzneni i pernati’

Young je istaknuo da je procjena reptila, u kojoj su sudjelovale stotine znanstvenika iz cijelog svijeta, trajala oko 15 godina upravo zbog nedostatka sredstava.

– Zanimljivo je da gmazovi za mnoge ljude, nisu karizmatični. I upravo je puno više pažnje radi očuvanja usredotočeno na neke od krznenijih ili pernatijih vrsta kralježnjaka – rekao je Young.

Znanstvenici se nadaju da će nova procjena pomoći potaknuti međunarodnu akciju za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti.

Gotovo 200 zemalja trenutačno je uključeno u globalne pregovore o biološkoj raznolikosti kako bi pokušali zaštititi prirodu, uključujući ključnu prekretnicu od 30 posto Zemljine površine zaštićene do 2030. godine.

– Ovakvim radom naglašavamo važnost ovih osebujnih i potrebnih stvorenja. Oni su dio stabla života, baš kao i svako drugo i jednako zaslužuju našu pažnju – zaključio je Young

Z.G.