>
  2 min. čitanja

ZADAR MUKU MUČI S GALEBOVIMA Da, simpatični su, ali …

ZADAR MUKU MUČI S GALEBOVIMA Da, simpatični su, ali …
Foto: Boris Kačan

Populacija galebova klaukavaca, koja se posljednjih godina značajno povećala u gotovo svim primorskim mjestima, brine i Zadrane i donosi im sve više problema.

Galebova je, kako prenosi Zadarski list, svake godine sve više i sve češće rade probleme, postaju agresivni u potrazi za hranom, znaju se zalijetati u ljude ili im iz ruke otimati hranu, kopaju po otpadu i raznose ga po ulicama, glasno klikću noću….

Klaukavac je u potrazi za hranom promijenio svoju biologiju i naselio se u gradovima, gnijezdi se na krovovima zgrada i obiteljskih kuća.

Problem kontrole populacije galebova tim je veći jer nemaju prirodnih neprijatelja, iako ih u posljednje vrijeme u potrazi za hranom sve više napadaju vrane koje su također u sve većem broju s kontinenta preselile uz obalu.

Budući da se galebovi hrane po odlagalištima otpada, oni su također i prenosioci raznih bolesti. Naime, njihov izmet može sadržavati bakterije koje su otporne na antibiotike, ali i razne parazite kojima se preko vode mogu zaraziti i ljudi.

Stoga je nužna kontrola nad populacijom ovih, za nas domaće lijepih, ali sve nepodnošljivijih ptica.

U cilju kontrole njihove populacije prije tri godine u Zadarskoj županiji predstavljen je projekt »Uvođenje programa Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi«. No do danas projekt nije dao rezultata.

Prije tri godine u Županiji smo predstavili projekt kako bismo na humani način raselili galebove, a dogodine planiramo ostvariti suradnju s Gradom Zadrom – najavio je Nenad Maljković iz udruge Moj otok.

– Širenje populacije galebova problem je u svim mjestima uz obalu, ali najveći krivci su ljudi. Upravo im ljudi daju mogućnost za razmnožavanje, jer deponiji otpada, gdje se oni najviše i skupljaju, nisu zatvoreni, već otvoreni,  kante za smeće i kontejneri se ne zatvarju do kraja pa oni slete i razbacaju smeće po ulicama, to su njihova hranilišta.

Lijepo je baciti komadić kruha jednom galebu, ali za tren će ih doći nekoliko, postaju agresivni u potrazi za hranom i tako unedogled. Ako im omogućimo da se hrane, oni će na tim lokacijama i ostajati, razmnožavati se – kazao je Maljković.

A uzmemo li u obzir da galeb u prosjeku ima tri mlada u godini, broj im brzo raste, podsjetio je on i dodao kako su predložili da se prilikom izgradnje novog deponija u Zadarskoj županiji isti zatvori.

Velik problem, prema njegovom saznanju, imaju i u Gaženici i Zračnoj luci Zadar pa Maljković smatra kako bi na ponovljenoj prezentaciji bilo puno sudionika koji su spremni sudjelovati u projektu.

Gradu Zadru Maljković planira predstaviti vrlo uspješan model iz Poreča gdje već nekoliko godina postavljanjem lažnih jaja u galebova gnijezda nastoje smanjiti njihovu populaciju.

Riječ je projektu koji je dosta skup, ali ukoliko se više dionika u njega uključi tada ni sredstva ne bi trebala predstavljati problem. – Kad se lažna, plastična jaja zamijene u gnijezdima, galebovi ukoliko nemaju pomladak u dvije, tri godine, ta gnijezda napuštaju – objasnio je Maljković.

M.B.

PROČITAJTE VIŠE:

VELIKI PROBLEMI S GALEBOVIMA Smanjivanje populacije zamjenom lažnih jaja
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.