>
Površine posidonije u Sredozemlju, pa tako i u Hrvatskoj, smanjile su se za više od 30%.
I to sve u nekoliko desetaka godina! Najveći problem je sidrenje, pa je Splitsko-dalmatinska županija prva u Hrvatskoj, a i među rijetkima na Sredozemlju, izradila Plan rasporeda nautičkih sidrišta na svom području. Pomirit će se, njime, potrebe nautičkog turizma i očuvanja prirode.
Kad sidro zaore po posidoniji. Čupa je s korijenom i zauvijek uništava pluća Sredozemlja. Cijelo je stoljeće potrebno da bi se obnovila jedna uništena morska livada! Posaditi se ne može, javlja HRT.
- Jedna od mjera očuvanja inače u Europi za natura stanišne tipove, osobito posidoniju, je uređenje ekološki prihvatljivih trajnih sidrišta i to je ta mjera koju ćemo primijeniti kroz Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije. I bit ćemo prvi koji ćemo na taj način utjecati na investitore da oni to ugrade kao jednu obavezu prilikom ishodovanja lokacijske dozvole, kazala je Jelena Kurtović Mrčelić, oceanografkinja Javne ustanove More i krš Splitsko-dalmatinske županije.
- To je izvrsna stvar za posidoniju, mi danas smatramo da je sidrenje glavni razlog uništavanja posidonije. Ako znamo da posidonija raste iznimno sporo, gotovo manje od 1 centimetar godišnje raste njezino stabalce, svako uništavanje je ireverzibilni proces u trajanju ljudskog vijeka, rekao je Ante Žuljević, biolog na Institutu za oceanografiju i ribarstvo Split.
U županijskom planu jasno su određeni položaj, površina i najveći broj plovila za 69 potencijalnih sidrišta. Posebno se vodilo računa o mjestima gdje raste posidonija - ta endemska strogo zaštićena biljka dom je mnogim morskim vrstama, a plaže i obale štiti od erozije.
- Zato upravo ovaj plan rasporeda sidrišta je osnovni dokument koji će nam zadati naše ponašanje u budućnosti, ali isto tako usmjeriti investitore koji u startu znaju zapravo o kakvom području se radi, kakve tehničko tehnološka rješenja moraju ponuditi i što zapravo uopće trebaju napraviti da bi ishodili lokacijsku dozvolu i sutra se natjecali za samu koncesiju, istaknula je Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko- dalmatinske županiji.
- Kroz ovu proceduru donošenja plana sidrišta s jedne strane je omogućeno investitorima da po nekakvom definiranom postupku brže dođu do koncesije, s druge strane da se uvede red u prostor, jer sadašnji režim korištenja pomorskog dobra nije dobar, naglasio je Goran Vego, direktor Obale d.o.o.
Trenutno u županiji postoji 10 koncesijskih ugovora za sidrišta, još dva su u pripremi. Ekološki sustavi sidrenja od sada su obveza.
Posidonije kod nas ima posvuda, a jedino je uz obalu Istre, u riječkom zaljevu i Velebitskom kanalu ona rjeđa pojava.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev