Saharski pijesak stigao do Hrvatske - Kako i zašto uopće dolazi do Europe?

Saharski pijesak stigao je do našeg područja, kako je jučer i najavio Državni hidrometeorološki zavod. No, znate li kako i zbog čega stiže do naših krajeva?

"S izlaskom sunca se lijepo vidi pijesak koji je stigao nad naše krajeve pa će atmosfera u dijelovima zemlje biti zamućena. No, danas još puno sunčanih sati i ugodne topline", objavio je DHMZ.

Ugodno i toplo, uz nešto bure - Sutra stiže promjena vremena!

Ugodno i toplo vrijeme, s najvišom temperaturom zraka od 22 do 25 °C. Na krajnjem jugu Jadrana te podno Velebita su mogući udari bure 35-45 čvorova. Prevladavat će sunčano, moguće uz slab dnevni razvoj oblaka u Istri i u gorju, ali i dalje većinom stabilno. Vjetar povremeno umjeren sjeveroistočni, ujutro

Morski HRJurica Gašpar

Kud putuje saharski pjesak?

Zbog dugotrajnih eolskih procesa zrna saharskog pjeska pod mikroskopom izgledaju kako sićušne idealne kuglice. Kako su konstantno prenošene vjetrom, njihov oblik se još i više usavršuje. Vjetar puše, pijesak se prenosi na velike udaljenosti (i visine), ali gdje na kraju završava?

Zahvaljajući razvoju satelitskog snimanja Zemlje i teledetekcije možemo danas promatrati snimke pješčanih oluja. Na tim snimkama, nevjerojatne količine pijeska u zraku ostavljaju smeđe-žute tragove. Tako pratimo njihov let. Zbog opće cirkulacije atmosferskih masa zraka, saharski pijesak putuje na sjever i na zapad. Ogromne količine pijeska padaju u Atlantik, ali velike količine dolaze ipak na kopno, piše ABC geografija.

Pomoću satelitskih snimka, znanstvenicni su izračunali da se godišnje preko Atlantskog oceana na ovaj način prenese oko 180 milijuna tona saharskog pijeska, od čega oko 140 milijuna tona (78%) padne u ocean, a preostali dio (22%) na Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku. Na drugu stranu Atlantika saharski pijesak najčešće stiže od lipnja do početka kolovoza. Jedan je od najvažnijih razloga zašto tada tamošnji tropski krajevi bilježe najslabiju vidljivost.

Uz 180 milijuna tona saharskog pijeska koji odleti prema Atlantiku, iz Sahare dodatno svake godine oko 100 milijuna tona pada u Sredozemno more, a slijedećih 100 milijuna tona pada na kopnene površine Europe. Općenito saharski pijesak nošen južnim vjetrom stiže u Europu dva do tri puta godišnje. Iako najčešće ne ide sjevernije od područja europskog Sredozemlja, događa se da stigne i do zemlja Beneluksa, Ujedinjenog kraljevstva pa čak i Poljske.

U Hrvatskoj je pojava saharskog pijeska nošenog vjetrom dosta učestala pojava. Nekoliko godina u nazad, a osobito u proljeće, kiše obogaćene ovim pijeskom pojavljuju se dva do tri puta mjesečno. Osim što dolazi s kišom, može doći bez nje – nošen vjetrom. Do ove pojave u našim krajevima dolazi kada se zahvaljujući polju niskog tlaka zraka nad obalama sjeverne Afrike razvije duž vertikalnog stupa atmosfere snažan jugozapadni vjetar koji usisa veliku količinu pustinjskog pijeska porijeklom iz Afrike, te ga nad Sredozemnim morem usmjeri prema našim područjima.

Osim saharskog pijeska, Hrvatska je na udaru i pijeska koji je nošen zrakom iz područja 3.500 km udaljene Karakumske pustinje u središnjoj Aziji, a koja je šest puta veća od Hrvatske i zauzima čak 70% površine Turkmenistana.

Kako nastaje prašnjava oluja u Sahari?

- Prašnjave oluje nastaju kada jaki vjetrovi pušu velikim područjima Sahare, pustinje koja se proteže širom sjeverne Afrike. Pustinjski pijesak se sastoji od mnogo različitih čestica - rekao je za Deutsche Welle Carlos Perez Garcia Pando, stručnjak za pijesak i prašinu u Superkompjuterskom centru u Barceloni.

Neke čestice su velike i teške. Ovo su prve čestice koje pokupe jaki vjetrovi, ali one nisu te koje će vjetrovi na kraju odnijeti preko Sredozemnog mora do Europe.

Umjesto toga, kada ove veće čestice neizbježno padnu na zemlju, prilikom udara se razbiju druge grudice pijeska, koje se onda rasprše u ultra-male čestice prašine, rekao je Garcia Pando. Ove manje čestice su te koje na kraju vjetrovi nose na velike udaljenosti, baš zato što su tako male i lagane.

Da bi se ove oluje pojavile vremenski uvjeti moraju biti suhi, jer se u suprotnom čestice skupljaju i postaju preteške da bi letjele na velike udaljenosti. Prašnjave oluje će se najvjerojatnije pojaviti u krajevima gdje ima malo vegetacije, koja može utjecati na vjetar i usporiti oluju.

Zašto ove oluje donose prašinu u Europu?

Čestice prašine koje na kraju odlete u Europu mogu tako dugo da ostanu u zraku jer su mnogo manje od zrna pijeska, koja mnogo brže padaju na zemlju, odgovorio je DW-u mejlom Stewart Evans, stručnjak za prašinu sa Sveučilišta Buffalo u New Yorku.

- Ono što stiže u Europu je prašnjava, ali ne i pješčana oluja - rekao je.

Jesu li ove prašnjave oluje problematične?

- Ovo se događalo više puta kroz povijest, prašina je stara skoro koliko i Zemlja. Nije to ništa novo - rekao je Garcia Pando.

On je objasnio da analiza ovih događaja ne bi trebala brinuti. Umjesto toga, rekao je, radi se o razumijevanju fenomena i onoga što on predstavlja za društvo i klimu. Prašina, objasnio je, nije uvijek loša stvar: na primjer, ona služi kao vrsta hranljive materije za šume i ocane, hraneći ih željezom i fosforom.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

DHMZ objavio: “Hrvatsku će opet nadviti dotok saharskog pijeska!”

Državni hidrometeorološki zavod objavio je da u Hrvatsku opet stiže saharski pijesak. Objavili su i satelitsku snimku iz koje se, kako navode, “vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas”. - Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale

Morski HRJurica Gašpar

APOKALIPTIČNI PRIZORI NAD GRČKOM Očekuje li isto ubrzo i Hrvatsku?

Nebo nad Grčkom poprimilo je intenzivnu žuto - narančastu nijansu nakon što su jaki južni vjetrovi donijeli saharski pijesak koji je prekrio nekoliko regija, uključujući i glavni grad Atenu. Vlasti kažu kako je ovo jedan od najgorih slučajeva vezanih uz pustinjski pijesak koji je pogodio državu od ožujka 2018. kada

Morski HRJosip Tokić