>
Japanski krivolovci koriste posebno konstruirane brodove za učinkovito tamanjenje kitova s kojima im nije problem potegnuti do Antarktike. Naoružani najsuvremenijom tehnologijom za sporo ubijanje, ne prezaju ni pred čim da donesu kući sve rjeđe ali samim tim i skuplje kitove koje na licu mjesta prerađuju u još skuplje proizvode. Upozoravamo da su snimke uznemirujuće!
U strahu od diplomatskog skandala i ugrožavanja javno dobrih odnosa Australije i Japana, Vlada Australije godinama je tajila snimku japanskih krivolovaca koji pod krinkom „istraživača“ ulaze u australske vode i to zaštićeni prostor ispred Antarktike i bjesomučno kasape zaštićene sisavce.
Snimka je ugledala svjetlo dana pet godina nakon mučne sudske borbe za pravo javnosti nad monstruoznim scenama. Pravnu bitku je tražila Organizacija za zaštitu životinja „Sea Shepherd Australia“, koja je tužila državu i naposljetku dobila.
Video je nastao 2008. godine tijekom australske carinske misije na Antarktiku, kazao je direktor Sea Shepherd Australia, Jeff Hansen.
– Umjesto da čuva kitove Južnog oceana, australska Vlada godinama je skrivala ovu snimku od javnosti u strahu od diplomatskog skandala. Video pokazuje krvavu brutalnost, okrutnost i bezumno ubojstvo prekrasnih, inteligentnih i veličanstvenih životinja – kaže Hansen.
Hansen tvrdi, a u videu se može vidjeti kako se kitovi love tako da ih se pogodi eksplozivnim harpunom koji šalje šrapnele kroz njihova tijela i životinja ne može pobjeći.
– Kitovi su sisavci i moraju izići na površinu da bi udahnuli zrak. To je posebno podao i okrutan način ubojstva. Ako preživi prvi udarac, kit pokušava zaroniti ispod površine prema svojoj obitelji, ali to ne može jer ubojice povlače čelični kabel polagano ga vukući k površini. Pritom kit trpi enormnu bol i umire u strašnim mukama – kaže Hansen.
Nakon što je poslala poziv australskoj Vladi da učini sve što može kako bi okončala kitolov, Organizacija Sea Shepherd šalje javni apel da Japan tuže Međunarodnom sudu za pravo mora.
– Tribunal ima sustav obveznog rješavanja sporova kojeg je vrlo teško isključiti i teško da Japan može nešto učiniti nakon takve odluke – zaključuje Hansen.
Organizacija upozorava da japanski kitolovci ne priznaju australski Savezni sud i odbijaju platiti novčanu kaznu od milijun australskih dolara.
Japan je još 1986. godine potpisao moratorij na kitolov Međunarodne komisije za kitolov (IWC), ali koriste rupu u zakonu koja dopušta ubijanje životinja u svrhu znanstvenih istraživanja. I ne staju s tim. Naime, 9. studenog, započinju novu “istraživačku misiju ” u Južnom oceanu, šaljući svoju flotu kako bi nastavila aktivnosti kitolova na tom području. Flota je otišla iz luke Shimonoseki na misiju hvatanja 333 kitova minke do ožujka 2018. Japanski institut za istraživanje kitova izvijestio je da će, kako kažu: „prikupiti znanstvene podatke potrebne za upravljanje zalihama kitova i ekosustava na Antarktiku.“
Na najnoviju skandaloznu odluku javno se oglasila jedino Vlada Novog Zelanda, odnosno tamošnji ministar vanjskih poslova Winston Peters koji je tek kazao da „odluka Japana o nastavku kitolova u južnom oceanu nije u skladu s međunarodnim mišljenjem i prkosi znanstvenim savjetima”.
Meso dobiveno kitolovom, bez obzira je li lov bio u komercijalne ili „znanstvene“ svrhe, namijenjeno je prehrani ljudi, a brojke kojima raspolažu organizacije za zaštitu ovih životinja govore da se godišnje na ovaj način pobije najmanje 1500 jedinki.
D.G.
Izvori: National geographic, New York times, World maritime news
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev