Zbog klimatskih promjena vino sad proizvode i u Norveškoj!

NORVEŠKA – Dok razgovara sa svojom vinovom lozom, norveški vinar, suvlasnik norveške vinarije Slinde, Bjørn Bergum objašnjava kako nije lako natjerati ljude da probaju norveško vino

– Morate imati vezu s biljkama i lozom. Kad sam se jutros probudio, bilo je 3 cm snijega. Govorio sam im: ‘Ne bojte se, poslijepodne će biti lijepo’ – šali se Bergum.

Možda je Bjørnovim biljkama potrebno malo dodatnog poticaja jer rastu na 61. stupnju sjeverno od ekvatora, daleko izvan 30-50 stupnjeva zemljopisne širine koja se tradicionalno smatra optimalnom za proizvodnju vina.

Ali klimatske promjene doslovno guraju vinograde dalje prema sjeveru i jugu, prema polovima.

Trendovi su već apsolutno jasni, kaže dr. Greg Jones, klimatolog koji je specijaliziran za proizvodnju grožđa i vina, a i sam je vlasnik vinarije Abacela u Oregonu u SAD-u.

– Mnoge naše hladne klimatske granice su se promijenile. Otišle su sjevernije na sjevernoj hemisferi i južnije na južnoj hemisferi – objašnjava.

Vinograd Slinde, koji Bjorn vodi sa svojim partnerom Halldisom, nalazi se na najudaljenijoj točki ovih novih granica. Smješten uz Sognefjord, najduži i najdublji fjord u Norveškoj. Vinove loze rastu na padinama koje hvataju sunce a gledaju na snježne planine, piše BBC News.

Bjørn se sjeća kako se fjord smrzavao zimi tijekom njegovog djetinjstva, ali kaže da se to sad uopće više ne događa. Tijekom godina primijetio je i druge promjene vremena.

– Vidim kad pada kiša, pada više, ali kad je toplo, i toplije je – pojašnjava.

Dok se, kao i svi, brine za stanje na planetu i u vlastitoj zemlji, priznaje da, kao proizvođaču vina, klimatske promjene idu u ovom slučaju njemu u prilog.

Ipak, još uvijek je izazov proizvoditi vino ovako daleko na sjeveru. Potrebna je posebna vrsta napornog rada i predanosti.

– Činim sve za svojih 2700 beba. Ostat ću budan ako treba, kako bih im pomogao da prežive ako ipak dođe mraz – šali se Bergum.

Radi s raznim vrstama grožđa kako bi stvorio mješavine koje imaju tropske note i mineralnost za koju kaže da dolazi iz glinenog tla. Tajni sastojak je posebna kvaliteta svjetla na ovom dalekom sjeveru. – Ovdje imamo puno svjetla. To je naša prednost. I imamo prohladne noći. I također imamo sunce od odsjaja s fjorda na strmoj padini. Tako grožđe, listovi, poprime puno aroma i upijaju ih u kožicu i mi ih ponovno vadimo van, da napravimo fina vina – kaže Bergum.

– Ali nije lako uvjeriti sve da je norveško vino vrijedno kušanja. Imamo neke ljude koji nam govore: ‘Nemoj nikome reći, ali nikad nisam probao ovakvo vino. Stvarno je dobro, možda najbolje koje sam ikad probao.’ Ali ne usude se to reći kad se vrate u Njemačku ili druge zemlje jer onda nije baš dobro reći da su kušali stvarno dobro norveško vino. ”

Nakon što je osvojio zlatne medalje na norveškim vinskim natjecanjima, Bjørn želi pokušati osvojiti neke međunarodne medalje, ali kaže da sumnja da će imati šanse osim samo ako je ocjenjivanje na slijepo.

– Kad bi znali da vino dolazi iz Norveške, vjerojatno ga uopće ne bi kušali. Ali kad se kuša na slijepo, tad ga moraju kušati i dobit će ono što zaslužuju – razmišlja na glas Bjørn.

Bjørn i Halldis planiraju komercijalizirati svoje vino ove godine. Rani su dani i još uvijek moraju puno dokazati, ali Bjørn vjeruje da stvaraju potpuno novu granicu proizvodnje vina u Norveškoj – s pet uzgajivača koji postoje u krugu od 20 km.

– Sad smo osnovali vinogradarski tim ovdje u Sognefjordu. To je samo 20.000 trsova, ali počinje i mislim da ćemo u roku od pet ili 10 godina vjerojatno imati mali vinski okrug.

Dr. Greg Jones kaže da temperature rastu u svim glavnim vinogradarskim područjima, no dok klimatske promjene mogu pružiti priliku proizvođačima na prethodno nepoznatom teritoriju, one predstavljaju ozbiljan izazov za one u mnogim poznatijim svjetskim vinskim regijama.

– Napravio sam analizu 25 najboljih mjesta na svijetu za uzgoj grožđa, gledajući njihove dugoročne povijesne podatke o temperaturi – kaže dr. Jones. – I svako mjesto se zagrijavalo tijekom vegetacije.

– U Bordeauxu je ova promjenjiva klima opipljiva – kaže vlasnica Chateau George 7 u Fronsacu, Sally Evans.

– Imali smo tri proljetna mrazna razdoblja u posljednjih pet godina otkako sam ovdje. A prije toga, vjerojatno ih nisu imali 20 ili 30 godina. Stoga se čini da su ovi ekstremni klimatski događaji sve češći . I to je ono što je teško. Globalno rastuće temperature mogu se kušati i u čaši vina – kaže.

– Kad imate toplije temperature, voće sazrijeva i u grožđu ima puno više šećera, što vam daje veći alkohol kada fermentira. Alkohol u vinu vjerojatno se povećao za oko dva stupnja u posljednjih 30 godina. Sunce i toplina također utječu na kiselost vina. Kiselina je potrebna za svježinu i ukupnu ravnotežu. Porast temperature će promijeniti okus vina. A suha ljeta također mogu narušiti okus voća – kaže Evans.

Vinska regija Bordeaux uvela je nove sorte grožđa koje više odgovaraju ovim uvjetima, ali Sally kaže da će im trebati generacije da rastu i sazriju. U međuvremenu, kaže ona, vinari se prilagođavaju – kasno obrezuju kako bi izbjegli proljetne mrazeve i upravljaju krošnjama lišća kako bi zasjenili grožđe od vrućeg sunca.

Evans dodaje da će i potrošači i proizvođači morati prihvatiti da će neka etablirana vina u budućnosti imati drugačiji karakter, jer ono što je tipično za 30 godina možda neće biti gore, u smislu kvalitete – možda čak i bolje – ali možda neće biti isti profil kao vino sad.

Klimatske promjene znače da se proizvođači moraju prilagoditi kako bi preživjeli. U sljedećih pet ili 10 godina vidjet ćemo kako to utječe na ljude i njihovu egzistenciju ovdje u Bordeauxu.

Z.G.