Zeleni telefon godišnje zaprimi oko 50 prijava vezanih uz nasipavanje i dohranu plaža

Dok razvijene europske zemlje s razlogom čuvaju svoja prirodna bogatstva kao oko u glavi, u Hrvatskoj se ono iskorištava gdje god se stigne. Unatoč savjesnim građanima, ekološkim i aktivističkim udrugama koji o svemu redovito izvještavaju nadležne institucije, nažalost mali je broj slučajeva u Hrvatskoj gdje su institucije bile te koje su spriječile pohlepne pojedince da uništavaju javno dobro, u ovom slučaju pomorsko dobro.

Zeleni telefon ekološke Udruge Sunce iz Splita godišnje zazvoni najmanje 50 puta da bi s druge strane slušalice čuli prijavu nekog građana ili građanke o bjesomučnom nasipavanju ili dohrani neke dotad netaknute prirodne plaže. Uništavanje obale raširilo se po Jadranu kao epidemija – od nedozvoljene i protuzakonite betonizacije do nekontroliranog nasipavanja prirodnih plaža.

Dolaskom turističke sezone ovakvih prijava sve je više pa se čovjek s razlogom zapita – gdje je kraj?

Udruga Sunce kontinuirano upozorava kako uređenje obale treba biti vođeno načelima zaštite okoliša, s načelom predostrožnosti. To znači da se svaka ljudska aktivnost u okolišu prvo treba procijeniti sigurnom za okoliš. Međutim, pozivi građana koje su zaprimili u prošloj godini nadmašio je čak i njihove projekcije. Više od 50 prijava stiglo je samo na račun nasipavanja ili betonizacije obale bez potrebnih dozvola. Ponekad je riječ o megalomanskim projektima koji se provode neobazrivo prema okolišu, a ponekad o manjim nasipavanjima ili sezonskim dohranama koji zasebno ne izgledaju toliko problematično, sve dok se ne sagledaju u široj slici i zbroje posljedice koje sva ta regularna „uređenja“ obale ostavljaju na okoliš.

Zakon krše i jedinice lokalne samouprave

Dok nasipavanje spada u kategoriju građenja (novih površina plaže) te iziskuje provođenje postupaka zaštite okoliša i izdavanje dozvola za građenje, dohranjivanje plaža spada u kategoriju tehničkoga održavanja plaža na način da se ne mijenja (bitno) pozicija postojeće obalne linije.

U nedostatku financijskih sredstava za pripremu i izvedbu cjelovitog projekta gradnje plaže, jedinice lokalne samouprave redovito se odlučuju za naizgled jeftiniju praksu formiranja plaža ad hoc nasipanjem materijala duž obalne linije, na poželjnim mjestima koja nisu nužno najpogodnija za takav zahvat. Bez elemenata koji bi osigurali njihovu stabilnost i otpornost na utjecaj valova, tako formirane plaže plešu jedno ljeto tj., u najboljem slučaju, traju jednu ljetnu sezonu, a potom ih zimske oluje većim dijelom naprosto odnesu, ističu u Udruzi Sunce.

Svjedočimo kako brojni pojedinci koji nisu ishodili potrebne dozvole nasipavaju obalu, a uvidom u Obalni plan SDŽ, evidentno je da se i oni kojima je povjerena briga o pomorskom dobru priklanjanju jeftinijim i bržim rješenjima koja su dugoročno neodrživa, upozoravaju u udruzi.

Zašto je nasipavanje štetno?

U okviru SEAS projekta napravljeno je istraživanje o tome kako nasipavanje utječe na morski ekosustav. Rezultati su stravični. Osim onečišćenja mora teškim metalima, dolazi do gušenja nepomičnih organizama, što posljedično utječe i na mobilne vrste koje o njima ovise, recimo u procesu hranjenja.

Nasipavanjem plaža umanjenje se mogućnosti hranjenja biljojednih vrsta jer dolazi do blokiranja procesa fotosinteze, o kojoj također ovise morske biljke, a nerijetko dolazi do pojave sluzavih algi koje također negativno utječu na proces fotosinteze.

Sve u svemu, nebriga o okolišu za sobom vuče i negativne ekonomske posljedice po društvo u cjelini pa je krajnje vrijeme da se jedinice lokalne samouprave podrobnije i odgovornije pozabave onima koji vođeni željom za bržom zaradom uništavaju ono što pripada svima nama, a osobito budućim generacijama.

J.K.

PROČITAJTE JOŠ:

Smrt makarskih plaža, građani slučaj prijavljuju OLAF-u: Ovo je prodaja budućnosti naše djece!