>
DUBROVNIK – Jug Hrvatske i grad Dubrovnik jedan je od seizmički najaktivnijih područja u ovom dijelu Europe – svakih tridesetak godina pojavi se jedan veći ili veliki potres. Stoga nije slučajno da je danas u Dubrovniku počeo znanstveno-stručni skup „Seizmička i klimatska ugroženost dubrovačkog područja. Izv. prof. dr.sc. Ivana Herceg Bulić kaže kako su obje teme velika prijetnja, kako drugim gradovima, tako i Dubrovniku.
– Globalno zatopljenje i klimatske promjene zauzimaju mnogo medijskog prostora i svi smo svjesni da su one ovdje i da se moramo na njih pripremiti. Seizmička aktivnost je nešto na što nemamo utjecaja i s čim živimo od davnina, i vjerujem da su stanovnici dubrovačkog područja vrlo dobro svjesni aktivnosti koja se događa ispod zemlje. Seizmičke aktivnosti mogu izazvati potrese i donijeti velike materijalne štete, a i odnijeti ljudske živote, moramo se na njih pripremiti. Istraživanja nam omogućavaju da se bolje pripremimo i upoznamo te prirodne prijetnje koje mogu ugroziti naše živote i našu imovinu. Upravo zbog toga smo organizirali ovaj skup, kako bismo ukazali na sva naša istraživanja koja će nam omogućiti da donekle umanjimo te prijetnje i njihove posljedice – kazala je Herceg Bulić za HRT.
Ističe kako klimatske promjene predstavljaju opasnost za Hrvatsku, pa tako i za Dubrovnik, koji je važno kulturno i turističko središte Hrvatske.
– Upravo zbog toga zatopljenje može uvelike otežati život građanima i turistima koji ga posjećuju. Zatopljenje i povećano zagađenje mora može značajno ugroziti eko sustave koji u njemu obitavaju. Procesi u atmosferi mogu nanijeti veliku štetu prirodnim usjevima, a isto tako i građevinama – objašnjava.
Što se tiče seizmološke aktivnosti na području Dubrovnika, istraživanja pokazuju kako je iznimno seizmološki aktivno.
– Upravo je zbog toga ovo područje ugroženo i znamo da možemo očekivati vrlo snažne potrese. Nažalost, potrese ne možemo predvidjeti i spriječiti, ali se možemo pripremiti na njih na način da poslušamo seizmologe i ponašamo se shodno rezultatima njihovih istraživanja. Važno je da učvrstimo i gradimo kuće koje su seizmološki otporne, da se naprave građevinski zahvati kojima se mogu učvrstiti spomenici kulturne baštine, i da što više smanjimo materijalne štete i zaštitimo ljudske živote.
Što mogu učiniti lokalna vlast i lokalno stanovništvo kako bi se zaštitili od ovakvih događaja u budućnosti?
– Treba voditi računa da se što manje zagađuje okoliš. Treba spriječiti masovnu gradnju koja uništava našu obalu i pridonosi onečišćenju mora. Treba podizati svijest građana da prepoznaju koja su važna pitanja koja će oni postaviti svojoj vlasti, na koji način se može zbrinuti okoliš u kojem živimo. Građani pridonose i vlastitim ponašanjem, ali važno je i da inzistiramo da nam se ponude znanstveno utemeljena rješenja i preporuke koje će omogućiti da što manje utječemo na okoliš, i prilagodimo se klimatskim promjenama koje možemo očekivati. Tu trebamo poslušati struku i one koji se time bave – napominje.
Dodaje kako Hrvatska sudjeluje u brojnim međunarodnim dogovorima vezanim uz zaštitu okoliša.
– Vjerujem da Hrvatska ima dobre propise i zakone, i treba ih sustavno provoditi.
Na skupu će biti predstavljeno nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata.
– Imamo jedan klimatološki i dva seizmološka projekta koji su usmjereni upravo na dubrovačko područje. Zbog toga smo i organizirali ovaj skup u Dubrovniku, gdje smo pozvali sve predstavnike gradske i županijske vlasti da poslušaju što smo otkrili u istraživanjima – kaže Herceg Bulić, te dodaje kako će se održati i predavanja za mlade kojima će ih pokušati zainteresirati za teme kojima se bave.
– Mladima treba ukazati da je znanost zanimljiva i da bavljenje ovakvim istraživanjima važno, ne samo za našu budućnost, nego može biti vrlo zabavno i motivirajuće. Organiziramo različite radionice i predavanja po školama, a postoje i brojne manifestacije kojima privlačimo mlade da dođu upoznati znanstvenike i vidjeti čime se bavimo.
Seizmologija je za Hrvatsku vrlo važna – pokušavamo pokazati djeci da se potresa ne treba bojati, treba ga upoznati i naučiti kako se od njega zaštititi. Nadam se da ćemo na taj način probuditi njihovu znanstvenu znatiželju i da će neki od njih postati naši budući studenti – zaključuje.
Z.G.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev