Znanstvenici upozoravaju: "Europi prijeti ekstremno zahlađenje!"

Brzo otapanje antarktičkog leda uzrokuje dramatično usporavanje dubokih oceanskih struja i moglo bi imati katastrofalan učinak na klimu, pokazuje to najnovije provedeno istraživanje.

Protok vode duboko u moru koji pogoni morske struje mogao bi se do 2050. smanjiti za 40 posto, kaže tim australskih znanstvenika, piše BBC.

Morske struje prenose neophodnu i vitalnu toplinu, kisik, ugljik i hranjive tvari neophodne za opstanak svih živih bića. Prethodna istraživanja pokazuju da bi usporavanje sjevernoatlantske struje (čiji je dio i Golfska struja), moglo prouzročiti veliko zahlađenje u Europi.

Studija, objavljena u časopisu Nature, također upozorava da bi usporavanje moglo smanjiti sposobnost oceana da apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere.

Izvješće novog istraživanja upozorava kako je Zemljina mreža oceanskih struja djelomično potaknuta kretanjem hladne, guste slane morske vode prema morskom dnu u blizini Antarktike. No, kako se ledenjaci tope, morska voda postaje manje slana i rjeđa pa se njezino kretanje prema dnu usporava.

Ove duboke oceanske struje, ili "prevrtanje", na sjevernoj i južnoj hemisferi bile su relativno stabilne tisućama godina, kažu znanstvenici, ali ih sada ometa sve toplija klima.

- Naše modeliranje pokazuje da će, ako se emisije ugljika nastave povećavati sadašnjom brzinom, antarktička struja usporiti za 40 posto u idućih 30 godina, što može dovesti dio sveopćeg kolapsa morskih struja - kaže voditelj studije, profesor Matthew England.

Kazao je je da bi promjene u atlantskoj meridionalnoj prevrnutoj cirkulaciji (Amoc) poput transportne trake mogle ohladiti ocean i sjeverozapadnu Europu i utjecati na dubokomorske ekosustave.

Dr. Adele Morrison koja je pridonijela izvješću, objasnila je da kako oceanske struje usporavaju, voda na površini brzo dosegne svoj kapacitet za apsorbiranje ugljika, no tada ju ne zamijeni ugljikom nezasićena voda iz morskih dubina.

2018. godine je studija Atlas otkrila da je sustav kruženja vode u Atlantskom oceanu sada slabiji nego je bio ikad prije u prošlih 1000 godina te da se značajno promijenio u posljednjih 150 godina.

Studija je također sugerirala da bi Atlantska meridijanska obrtna cirkulacija (eng. Atlantic Meridional Overturning Circulation - AMOC), čiji je dio i topla Golfska struja, mogla ohladiti ocean i sjeverozapadnu Europu i utjecati na morski ekosustav. Senzacionalistički opis gašenja AMOCA prikazan je u filmu katastrofe iz 2004. ‘The Day After Tomorrow‘.

No, dr. Morrison kaže kako bi usporavanje južne struje imalo veći utjecaj na morski ekosustav i Antarktiku: ‘Morske struje donose na površinu važne hranjive tvari koje tonu na dno kad organizmi umru čime se obnavljaju zalihe nutrijenata za globalni ekosistem i za riblji fond‘, kaže dr. Morrison.

Druga veća implikacija koju bi to moglo imati je ubrzano topljenje Antarktike u budućnosti. Naime, to otvara put toplijim vodama koje mogu ubrzati otapanje što u ocean donosi još više rijetke, otopljene vode, zbog čega kruženje usporava još i više.

- Zapanjujuće je vidjeti da se to događa tako brzo - rekao je klimatolog Alan Mix sa Državnog sveučilišta Oregon, koautor najnovije procjene Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

A.B.