Znanstvenici: "Zabranite ribolov!" - Otočna država odgovara:" Žao nam je, ali ne živi se od zraka!"

Zaštićena morska područja svakako donose koristi i o tome dvojbe nema. I to dvostruke - one po riblji fond i one po očuvanje prirode i, a obje mogu postati značajne ekonomske koristi.

Znanstveni časopis Scientia Marina donosi, a RNZ prenosi, kako je novo istraživanje potvrdilo višestruke koristi zaštićenih morskih područja, tj. područja u kojima je ribolov zabranjen, po turizam, a i samo ribarstvo.

I to svakako ima logike. Zabrana izlova ribe uglavnom ide ruku pod ruku s očuvanjem okoliša i vi dobivate mnogostruke koristi - bogatiji riblji fond koji se onda prelijeva i izvan zaštićenih područja, te očuvaniji okoliš koji znali i veću mogućnost novaca od turizma ( samo i to nosi svoje opasnosti po zagađenje, no o tom po tom).

Znanstvenici stoga odgovorno tvrde kako zaštićena morska područja znače dobrobiti za same ribare, jamče bolji ulov, veće ribe i veće prihode te u isto vrijeme čuvaju prirodu.

- To vam je kao da stavljate novac u banku i živite samo od kamata - kaže profesor Marc Costello koji uz to tvrdi da je zaštićena morska područja lagano i jeftino održavati te da puno znače za zdravlje ribljeg fonda i prirode te posljedično ekonomije.

Hodajte milju u naših cipelama

No, dok znanstvenici i mnogi "zapadnjaci" nemaju baš nikakve dvojbe oko prethodno rečeno, u pacifičkoj državi Palau, jednoj od država u Mikroneziji, istočno od Filipina, događa se drugačiji trend.

Oni naime smanjuju postotak zaštićenih morskih područja jer kažu kako im jednostavno nedostaje tih dolara o kojima znanost priča.

Stvar je izgleda ovako. Palao je 2015. 80 % svog ekskluzivnog ekonomskog pojasa pretvorio u zaštićena morska područja u kojima je ribolov zabranjen. Devet godina kasnije zaključili su da u budžetu ove male otočne države nedostaje prilično novca za funkcioniranje sustava. Nakon devet godina zaštite ribljeg fonda ispalo je da su padom ekonomske aktivnosti i posljedičnog oporezivanja izgubili milijune dolara kojima se financiraju škole, bolnice, plaće službenika, drugim riječima funkcioniranje države.

Stoga su ovdje, usprkos savjetima znanosti, odlučili preokrenutii trend i smanjiti postotak zaštićenih morskih područja, i to na svega 30 % svog ekonomskog pojasa.

- Dolaze nam razni zapadni jetsetteri i tvrde kako trebamo ostati na 80 % zaštićenih morskih područja i kažu da će nam udijeliti nekakve nagrade za to. Ja im kažem, vaše nagrade nikad nisu platile dječje udžbenike, plaće nastavnika ni medicinskih sestara. Divno je pričati poput njih, no to jednostavno nije realnost s kojom se mi svakodnevno nosimo na terenu - kaže predsjednik Palaua Surangel Whipps Jr.

To naravno ne znači da će Palau prestati brinuti o ribljem fondu. Lov na morske pse, kornjače, raže i kitove i dalje ostaje zabranjen posvuda, a iako se zaštićeno područje smanjuje za 50% i dalje se kažu o cijelom moru i podmorju planira brinuti na što održiviji način. Cilj, osim nešto više ribarenja i dolara u državnoj "kasici", i dalje ostaje očuvanje Palaua, ali i planeta u cijelosti.

Ovdje vjeruju da to dvoje mogu uspješno pomiriti.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

Zaštićena morska područja imaju ključnu ulogu u očuvanju morskog ekosustava

Tehnike prikupljanja podataka su raznovrsne, a preferiraju se one koje ne uzrokuju štetu ekosustavu. Zaštićena morska područja imaju ključnu ulogu u očuvanju morskog ekosustava. Kako bi bila učinkovita, važno je pravilno upravljati njima te pratiti njihov uspjeh u postizanju ciljeva očuvanja. Tehnike prikupljanja podataka su raznovrsne, a preferiraju se one

Morski HRIvelina Gašpar